Tko obolijeva od aortne stenoze?
Postoje prirođeni oblici aortne stenoze (kongenitalna aortna stenoza), tj. oni koji su prisutni od rođenja. To je razmjerno rijetko. U prošlosti je često aortna stenoza bila posljedica preboljele upale srčanog zaliska u mladosti (reumatska groznica), ali je to danas s obzirom na znatno naprednije i bolje liječenje infekcija u dječjoj dobi, rijedak slučaj. Nadalje, postoje osobe koje se rađaju s nešto drugačijim aortnim zaliskom te umjesto uobičajena tri listića, zalistak ima samo dva listića (bikuspidni aortni zalistak). Ove su osobe sklonije razvoju aortne stenoze češće i ranije tokom života, pa zahtijevaju posebno kardiološko praćenje. Ova je anomalije nešto češća, ali ponovno nije odgovorna za većinu slučajeva aortne stenoze.Aortna stenoza je kod najvećeg broja bolesnika bolest starenja, tzv. degenerativna bolest. To znači da se tokom procesa starenja zbivaju promjene samog zaliska u smislu zadebljanja listića, nakupljanja veziva i kalcija u listićima, uslijed čega se oni "skvrče" i „stisnu“, što u konačnici dovodi do suženja otvora zaliska, odnosno aortne stenoze.
Degenerativna, stečena aortna stenoza najčešća je bolest srčanih zalistaka. Muškarci su češće pogođeni od žena, a povezana je i s nekim rizičnim faktorima za aterosklerozu, poput povišene razine holesterola u krvi i samom koronarnom bolešću. Učestalost vrlo značajno raste s rastućom životnom dobi. Budući da živimo sve duže, jasno je da ova bolest među bolestima zalistaka sada i u budućnosti predstavlja značajan javnozdravstveni problem.
