Liječenje KOPB-a
Ciljevi liječenja kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) su nestanak simptoma, sprječavanje progresije bolesti, poboljšanje kvalitete života, prevencija i liječenje komplikacija i egzacerbacija. Bolest treba što ranije dijagnosticirati radi primjene preventivnih mjera i pravilnog liječenja.Prva važna preventivna mjera je prestanak pušenja, bez obzira na trajanje i težinu bolesti. Istraživanjima je dokazano kako se napredovanje bolesti kod pušača usporava ako prestanu pušiti. Edukacija o prestanku pušenja je nužna i treba se stalno poticati. Ukoliko savjet liječnika i podrška nije učinkovita, potrebno je potražiti druge oblike pomoći, uključujući nikotinske nadomjeske, škole nepušenja i savjetovanje sa stručnjacima za bolesti ovisnosti.
Budući da je KOPB kronična bolest sa sklonošću napredovanja, većini bolesnika je potrebno trajno liječenje kako bi se simptomi držali pod kontrolom. Zasad ne postoji lijek koji bi KOPB izliječio, međutim mnogi lijekovi mogu olakšati simptome i liječiti komplikacije.
Edukacija bolesnika ključan je dio terapije KOPB-a. Cilj edukacije je informirati bolesnika o detaljima bolesti te potaknuti suradnju između liječnika i bolesnika kako bi se poboljšalo zdravlje i osiguralo pravilno uzimanje lijekova.
Na temelju težine kliničkih simptoma, testova plućne funkcije i stupnja respiracijske insuficijencije KOPB se dijeli u 4 skupine prema smjernicama GOLD-a:
I (blagi KOPB):
FEV1/FVC < 70%
FEV1 > 80% od predviđenog
S ili bez kroničnih simptoma (kašalj, iskašljaj)
II (umjereni KOPB):
FEV1/FVC < 70%
50% < FEV1 < 80% od predviđenog
S ili bez kroničnih simptoma
III (teški KOPB):
FEV1/FVC < 70%
30%
S ili bez kroničnih simptoma
IV (vrlo teški KOPB):
FEV1/FVC < 70%
FEV1 < 30% od predviđenog
s kroničnom respiratornom insuficijencijom i znakovima kroničnog plućnog srca
U liječenju KOPB-a koriste se kratko i dugodjelujući bronhodilatatori, inhalacijski kortikosteroidi te kombinacijska terapija (inhalacijski kortokosteroidi i bronhodilatatori). Lijekovi s daju u većini sučajeva kao inhalacijska terapija.To je najdjelotvorniji oblik liječenja jer dovodi lijek izravno u pluća izbjegavajući učinke lijeka na ostale organe (sistemske nuspojave).
Osnovu simptomatske terapije KOPB-a danas čine bronhodilatatori. Bronhodilatatori smanjuju zaduhu i učestalost egzacerbacija te poboljšavaju plućnu funkciju i kvalitetu života. To su lijekovi koji šire dišne puteve, smanjuju napetost mišića u malim i velikim dišnim putevima te na taj način omogućuju bolji protok zraka i olakšavaju simptome. U kategoriju bronhodilatatora spadaju tri grupe lijekova svrstane prema načinu djelovanja na dugodjelujuće ili kratkodjelujuće. Daju se samostalno ili u kombinaciji. To su:
antikolinergici (ipratropij, tiotropij)
beta 2 agonisti (salbutamol, salmeterol)
ksantini (teofilin, aminofilin)
Antikolinergici - bronhodilatatori iz ove skupine danas se smatraju dijelom prve linije lijekova za liječenje KOPB-a.
Ipratropij bromid počinje djelovati nakon 10-15 minuta i djeluje duže od 6 sati. Potreban je oprez ako bolesnik ima glaukom ili hipertrofiju prostate.
Tiotropij bromid je dugodjelujući antikolinergik. Bronhodilatatorno djelovanje tiotropija traje 24 sata pa se uzima samo jedanput na dan. Jednostavnija uporaba omogućuje bolju suradljivost pacijenta. Dostupan je u obliku kapsula napunjenih prahom koje se stavljaju u aparat za udisanje tzv. HandiHaler.
Tiotropij predstavlja novu generaciju inhalacijske terapije jer ni jedan inhalacijski lijek (lijek koji se uzima udisanjem) nije pokazao takvu učinkovitost pri uzimanju samo jedanput na dan. Učinkovitost je dokazana poboljšanjem plućne funkcije, smanjenjem broja egzacerbacija, povećanjem kvalitete života te smanjenjem smrtnosti prilikom svakodnevne, dugotrajne primjene jedanput na dan. Djelotvorniji je od ipratropija, a zbog primjene jedanput na dan suradljivost pacijenta u korištenju lijeka je veća. U KOPB-u je važno liječenje početi rano tako da se tiotropij primjenjuje kod bolesnika već od II stupnja težine bolesti prema smjernicama GOLD-a. Nuspojave su suhoća usta, potreban je oprez kod benigne hipertrofije prostate ili glaukoma.
Beta 2 agonisti relaksiraju glatke mišiće bronha djelujući na beta receptore. Kod salbutamola, brzodjelujućeg lijeka iz ove skupine bronhodilatatorni učinak javlja se nakon 5 minuta s maksimalnim učinkom nakon 30 minuta. Djelovanje traje 3-4 sata.
Dugodjelujući lijekovi iz ove skupine su salmeterol i formoterol. Njihovo djelovanje na mišiće dišnog sustava djelovanjem na beta-2 receptore traje 12 sati. Zato se uzimaju dvaput na dan (ujutro i navečer). Nuspojave uključuju drhtanje mišića, nervozu, nesanicu i ubrzan rad srca.
Teofilin je lijek iz skupine metilksantina. Uzima se peroralno u obliku kapsula s postepenim otpuštanjem. Najviša se koncentracija u plazmi postiže od pola do dva sata nakon uzimanja lijeka. Najčešće nuspojave su mučnina, povraćanje, tresavica te poremećaji srčanog ritma.
Inhalacijski kortikosteroidi su lijekovi koji se primjenjuju u liječenju KOPB-a. Na našem tržištu postoje tri lijeka iz te skupine - budezonid, ciklezonid i flutikazon. Ciklezonid se uglavnom daje kod astme. Liječenje inhalacijskim kortikosteroidima primjenjuje se od III stupnja bolesti prema GOLD smjernicama i kod bolesnika s vrlo čestim egzacerbacijama.
Kombinacijska terapija (inhalacijski kortikosteroidi i bronhodilatatori dugog djelovanja) primjenjuje se kod bolesnika s težim oblikom bolesti (III i IV stupanj prema GOLD-u).
U Hrvatskoj postoje 2 takva lijeka: kombinacija flutikazona sa salmeterolom i kombinacija budezonida s formoterolom.
Kod težih oblika bolesti antikolinergicima dugog djelovanja dodaje se i jedan od kombinacijskih pripravaka. Kod bolesnika s vrlo čestim egzacerbacijama i teškim oblikom bolesti primjenjuje se i terapija oralnim kortikosteroidima koja dovodi do objektivnog poboljšanja, ali može uzrokovati brojne sistemske nuspojave.
