Čimbenici rizika za moždani udar
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja dovode do nastanka moždanog udara, a nazivaju se čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika nastanka moždanog udara.Dob je značajan ćimbenik rizika za nastanak moždanog udara, starije osobe češće obolijevaju od moždanog udara, no čak 46 posto moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, između 45. i 59. godine života, što čini moždani udar vrlo velikim zdravstveno-ekonomskim problemom.
Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati su:
povišen krvni tlak
pušenje
srčane bolesti i poremećaji srčanog ritma
šećerna bolest
povišene masnoće u krvi
značajno suženje karotidnih arterija
nezdrava prehrana
stres
tjelesna neaktivnost
debljina
korištenje kontracepcijskih tableta ili hormonske terapije koja sadrži estrogen
prekomjerno konzumiranje alkohola
konzumiranje droga kao što su kokain i metamfetamini
Neki od tih čimbenika rizika direktno povećavaju rizik nastanka moždanog udara, a neki djeluju indirektno povećavajući sklonost nastanku bolesti koje dovode do nastanka moždanog udara. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara.
Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom.
Kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti - ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana ne mediteranu.
U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.
Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjernu tjelesnu težinu treba smanjiti jer je dokazano da je pretilost faktor rizika za nastanak moždanog udara kao i tjelesna neaktivnost.
Svakako je potrebno liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti koje su faktori rizika za nastanak moždanog udara može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara.
