Liječenje multiple skleroze

Cilj liječenja multiple skleroze je skratiti akutna pogoršanja, smanjiti učestalost pogoršanja bolesti i ublažiti simptome; održavanje sposobnosti hoda je od osobite važnosti.



Liječenje egzacerbacija multiple skleroze



Akutna egzacerbacija multiple skleroze koja dovodi do objektivnog deficita koji narušava funkciju (npr. gubitak vida, snage ili koordinacije) liječi se kratkotrajnim davanjem kortikosteroida. Premda mogu skratiti akutni napad i možda usporiti progresiju multiple skleroze, kortikosteroidi se nisu pokazali učinkoviti kao dugotrajna terapija.



U slučajevima kada oboljeli ne reagiraju na primjenu kortikosteroida može se primjeniti plazmafereza.



Lijekovi za usporenje napredovanja multiple skleroze i ublažavanje simptoma



Lijekovi koji se koriste za usporenje napredovanja multiple skleroze:



beta interferoni (interferon beta-1a i interferon beta-1b)

glatiramer (imunomodulator)

fingolimod (imunosupresiv)

natalizumab (selektivni imunosupresiv, monoklonsko antitijelo)

mitoksantron (citostatik)

Lijekovi za smanjenje spasticiteta:



baklofen (miorelaksans i spazmolitik)

tizanidin (kratkodjelujući miorelaksans)

dantrolen (miorelaksans)

Lijekovi za ublažavanje umora:



amantadin (antiparkinsonik)

modafinil i metilfenidat (stimulansi)

Redovita tjelovježba



Redovite vježbe (npr. sobni bicikl, plivanje, vježbe istezanja) se preporučuju, čak i osobama s uznapredovalom bolešću, jer kondicija srca i mišića smanjuju spastičnost, sprječavaju razvoj kontraktura, a imaju i psihološku korist.



Vježbe hoda i vježbe za održavanje pokretljivosti mogu koristiti kad su ekstremiteti slabi i spastični.



Oboljeli od multiple skleroze trebali bi voditi normalan život i aktivnosti sve dok je to moguće, no trebali bi izbjegavati prekovremeni rad, umor i izloženost velikoj vrućini.