Rak dojke - osnovne karakteristike bolesti

Rak dojke najčešća je zloćudna bolest u žena, a gotovo svaka osma žena oboljeva od raka dojke. Rak dojke je drugi po redu vodeći uzrok smrti od raka u žena (nakon raka pluća).



Rak muške dojke čini manje od 1 posto ukupnih slučajeva raka dojke.



Većina oboljelih od raka dojke obično ima asimptomatsku kvržicu, koja se obično otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu ili probirnoj mamografiji. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti značajno se poboljšava. Stoga se preporučuje svim ženama starijim od 50 godina da redovito, jednom godišnje učine mamografski pregled dojke, kako bi se pravovremeno uočile moguće promjene u tkivu dojke.



Većina karcinoma dojke su epitelni tumori koji se razvijaju od stanica koja oblažu kanaliće ili lobule, a rjeđu su neepitelni tumori potporne strome (angiosarkom, primarni stromalni tumori i filodes tumor).



Rak dojke se dijeli na karcinom in situ i invazivni rak dojke.



Karcinom in situ je bujanje stanica raka unutar kanalića ili lobula, bez prodora u okolno tkivo strome. Obično se duktalni karcinom in situ otkriva tek mamografijom i ograničen je na jedno područje , a može postati invazivan. Lobularni karcinom in situ je neopipljiva promjena koja se obično otkriva biopsijom, rijetko je vidljiva mamografijom.



Prisutnost lobularnog karcinoma in situ ukazuje na povećanu opasnost od kasnijeg invazivnog karcinoma u bilo kojoj dojci.



Invazivni rak dojke je ponajprije adenokarcinom, oko 80 posto je infiltrirajućeg duktalnog tipa, a većina ostalih su infiltrirajući lobularni karcinomi. Rijetki oblici invazivnog raka dojke uključuju medularne, mucinozne i tubularne karcinome.



Metastatski rak dojke nastaje kada se tumorske stanice odvoje od primarnog, izvornog tumora te putem krvi ili limfe dospiju do udaljenih dijelova tijela.



Najčešća sijela gdje se zaustave i počinju daljnji rast i razmnožavanje su jetra, pluća, kosti, mozak te limfni čvorovi. Tada se pojavljuju simptomi koji su specifični za zahvaćenost pojedinog organa tumorom:



Jetra: slabost, letargija, mučnina, gubitak apetita, žutica, svrbež

Pluća: zaduha, suhi kašalj

Mozak: glavobolja, mučnina, slabost ekstremiteta

Limfni čvorovi: nateknuće u području pazuha i uz dio ruke

Kosti: stalna bol

Ostali simptomi koji nastaju zbog prevelike količine kalcija u krvi uključuju žeđ, učestalo mokrenje, mučninu, umor, zatvor, razdraženost i zbunjenost.

Jedan od načina definiranja vrste raka dojke je pozitivnost ili negativnost na određeni stanični receptor, pa tako postoje karcinomi dojke koji su pozitivni na endokrine receptore (estrogenski ili progesteronski receptor) ili na HER2 (protein humanog epidermalnog faktora rasta 2), zatim karcinomi koji nisu pozitivni na estrogenski, progesteronski i HER2 receptor, te karcinomi koji su pozitivni na sva tri stanična receptora.



Navedena klasifikacija pruža liječnicima vrijedne informacije o tome kako tumor djeluje te koja bi terapija bila najprikladnija za liječenje raka.



Oko 75 posto svih karcinoma dojke pozitivno je na estrogenski receptor (ER+), a 65 posto ER pozitivnih, pozitivno je i na progesteronski receptor (PR+).



Procjenjuje se da je 20 do 25 posto karcinoma dojke pozitivno na HER2 receptor. Njegova prisutnost je u korelaciji s lošijom prognozom u bilo kojem stadiju raka dojke.