Što je ulcerozni kolitis?
Ulcerozni kolitis je idopatska kronična upalna bolest debelog crijeva koja je karakterizirana relapsima i remisijama bolesti. Za ulcerativni kolitis su tipične ulceracije sluznice debelog crijeva, krvavi proljevi, grčevi u trbuhu i povišena temperatura.Bolest obično prvo zahvaća rektum, gdje može ostati lokalizirana (ulcerozni proktitis), ili se može proširiti i proksimalno, te zahvatiti cijeli kolon. U rijeđim slučajevima je odjednom zahvaćen veći dio debelog crijeva.
Oko 40 do 55 posto bolesnika ima bolest ograničenu na područje rektuma i sigmoidnog kolona, u 30 do 40 posto oboljelih bolest se proširila po kolonu, ali bez zahvaćanja cekuma, a zahvaćanje cijelog debelog crijeva nalazi se u 20 posto bolesnika.
Inače, ulecerozni kolitis i Crohnova bolest se ubrajaju u kroniču upalnu bolest crijeva, te ih je ponekad teško razlikovati. Ulcerozni kolitis obično ne zahvaća punu debljinu crijeva i nikada ne pogađa tanko crijevo, dok Crohnova bolest zahvaća potpunu debljinu crijevne stijenke.
Kod ulcerativnog kolitisa upalni proces zahvaća sluznicu i podsluznicu, uz oštru granicu između zahvaćene i zdrave sluznice. Samo u težim slučajevima bolesti, zahvaćen je i mišićni sloj. U ranoj fazi ulcerativnog kolitisa, sluznica je eritematozna, fino granulirana i vulnerabilna uz nestajanje normalnog vaskularnog crteža i brojne hemoragične zone. Veliki ulkusi sluznice uz gnojni eksudat karakeristični su za teže slučajeve bolesti. Otoci relativno normalne ili hiperplastične sluznice (pseudopolipi) projeciraju se iznad zona ulcerozno promijenjene sluznice. Fistule i apscesi ne nastaju.
U manjem broju slučajeva, ulcerozni kolitis je povezan i s izvancrijevnim manifestacijama.
Ulcerozni kolitis se obično javlja između 15. i 25. godine. Dok mala skupina oboljelih ima prvi napadaj u dobi između 55. i 65. godine. Incidencija ulceroznog kolitisa u Hrvatskoj podudara se s incidencijom u visokorazvijenim zemljama, gdje se broj novooboljelih kreće oko 11 na 100.000 stanovnika godišnje.
Nema razlike u pobolijevanju među spolovima. Ulcerozni kolitis javlja se češće u nepušača.
Uzrok ulceroznog kolitisa nije poznat. Smatra se da je ulcerozni kolitis vjerojatno autoimuna bolest potaknuta crijevnim bakterijama koje uzrokuju upalu u gastrointestinalnom traktu. U bolesnika s ulceroznim kolitisom nalaze se autoantitijela na neke sastavnice epitelnih stanica kolona, perinuklearna antineutrofilna citoplazmatska protutijela (pANCA), protutijela na limfocite i RNK.
Također, treba spomenuti da i nasljeđe ima određenu ulogu kod ulceroznog kolitisa, te je on češći u ljudi koji imaju članove obitelji s tom bolesti. Kao i kod Crohnove bolesti, učestalost ulceroznog kolitisa je veća kod Aškenazi Židova. Jednako tako, treba reći da su žene koje uzimaju oralne kontraceptive izložene većem riziku od razvoja upalne bolesti crijeva.
