Upala krvnih žila, odnosno upala u stijenci krvne žile. Javlja se uz infekciju ili nakon nje (najčešće streptokokom ili virusom hepatitisa B i C) te uz nazočnost tumora u tijelu (obično u starijih osoba). Vaskulitis u većini slučajeva predstavlja autoimuno oštećenje krvnih žila nakon taloženja imunih kompleksa u stijenci krvnih žila. Zbog imunokompleksa razvija se upalni proces, a zbog upalnog procesa razvija se i oteklina stijenke žile (edem) što pak uzrokuje sužavanje unutarnjeg promjera krvne žile. Posljedica suženja promjera jest slabija opskrba krvlju određenih dijelova tijela koji su opskrbljivani upalom zahvaćenom žilom. Klinička su očitovanja bolesti vrlo raznolika - to mogu biti nekrotične (gangrenozne) promjene na vršcima prstiju ruku i nogu, rane i kraste po koži zbog odumiranja tkiva, pogoršanje funkcije bubrega i patološki nalaz u mokraći, iskašljavanje krvi zbog zahvaćanja pluća, glavobolje i moždana kap u slučaju vaskulitisa središnjeg živčanog sustava, zglobobolje. Praktično su svi oblici sustavnog vaskulitisa povezani s općim nespecifičnim tegobama - umorom, gubitkom težine, vrućicom, zgloboboljama. Potrebna je detaljna dijagnostička obrada da bi se ustanovilo o kojem je obliku vaskulitisa riječ. Neki oblici vaskulitisa uzrokuju trajna oštećenja pa i smrt. Na vrijeme dijagnosticirana bolest lakše se liječi i ostavlja manje posljedice po zdravlje oboljelog. U liječenju se rabe glukokortikoidi te imunosupresivi (ciklofosfamid, azatioprin, metotreksat).
