Na promociji djela koje će mnogo značiti svim doktorima, ali i oboljelim i njihovim porodicama, učestvovali su: autorica prof. dr. Banjin, jedan od recenzenata prof. dr. emeritus Mirza Mušanović, predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma u FBiH doc. dr. Fikret Operta, i novinar Zdravko Ljubas, takođe jedan od čelnika ovog udruženja. Ujedno, kao i dr. Operta, i oboljeli od ove bolesti, čija je učestalost u stalnom porastu u svijetu, i, premda je, kako piše Dubravka Šimić, melanom u odnosu nemelanomske tumore kože rjeđi, opasniji je, jer je smrtnost velika.
U Federaciji BiH, prema podacima Udruženja, 17 pacijenata se trenutno liječi izuzetno skupom terapijom, o trošku ZZO, a 21 pacijent je na čekanju tih vrlo učinkovitih lijekova.
Ali, kako je to naglasila i jedna od saradnica na ovoj knjizi, dr. Irdina Drljević, vrlo malo se kod nas zna o melanomu, pa je navela kao primjer to da je na nedavnom prezentiranju osnovnih informacija o njemu, 90 posto mladih nisu uopšte znali šta je to melanom.
A, istakla je dr. Drljević, prevencija je vrlo važna, prije svega za to što je rano otkriveni melanom izlječiv u velikoj mjeri.
- Nije se, čak, prepoznalo u našem društvu ni to da je liječenje u ranoj fazi jeftino, rekla je dr. Banjin, navodeći da se u početnoj fazi melanom liječi s 100 KM, a u zastarjeloj s 100.000 KM.
- Kada bi se ranije na ljekarskim sastancima i skupovima raspravljalo o melanomu, kod starijih generacija onkologa uvijek je bila primjetna skepsa u uspješnost liječenja, i često bi se čulo da je melanom oboljenje koje je izmaklo kontroli. Pod tom formulacijom podrazumijevalo se oboljenje izrazito agresivnog ponašanja, rezistentno i na terapiju i loše prognoze kod bolesnika. Pokušaji da se nakon hirurškog zahvata kod bolesnika sa uznapredolovom ili metastatskom bolešću postignu dugotrajnije ili potpune remisije liječenjem sa kemoterapijom i omogući bolesnicima duže preživljavanje nisu dali zadovoljavajuće rezultate, pa se težište u liječenju usmjerilo na kliničku primjenu imunoterapijskih postupaka (bioterapija), rekla je dr. Banjin, naglasivši da ni primjena imunoterapije nije se pokazala naročito djelotvornom.
No, 2011. godine je došlo do revolucije u liječenju, jer se uspio identificirati molekularni profil specifičan za svakog pacijenta.
Dr. Banjin se zahvalila svima onima koji su na bilo koji način doprinijeli izlasku ove knjige, koja je, prilikom rada na njoj, s obzirom na promjene u liječenju, stalno morala biti dopunjavana, što je autorima donosilo svaki put novo zadovoljstvo.
- Želja nam je da i ova saznanja iz knjige uskoro budu dopunjena novima, jer će to značiti dalji napredak u liječenju ovog teškog oboljenja, rekla je dr. Banjin, koja je posebnu zahvalnost iskazala prema recenzentima, prisutnom prof. Mušanoviću, prof. dr. Lidiji Kandolf Sekulović, prof. dr. sci Saneli Salihagić i naravno, saradnicima u pisanju, a to su: Gordana Berić Jozić, Nurija Bilalović, Teo Buhovac, Timur Cerić, Irdina Drljević, Dražan Erić, Faris Fočo, Berisa Hasanbegović, Davorin Kozomara, Dijana Koprić, Sanida Ljaljević, Inga Marjanović, Goran Obradović, Anes Pašić, Azra Rašić, Radmila Rašeta, Velda Smajlbegović, Amela Sofić, Dubravka Šimić i Adnan Zećo.
Index je sačinila mr. sc. Jelena Koprivica.
Izdavač je Udruženje onkologa u BiH, a suizdavač Udruženje oboljelih od melanoma FBiH, čiji predsjednik dr. Operta je ukazao na činjenicu da u zemljama okruženja nema čekanja na inovativne lijekove, ne samo kod ove vrste karcinoma, prije svega zbog toga što tamošnja vlast sklapa odgovarajuće ugovore s farmaceutskim kućama.
Podsjetio je i na to da bez borbe ovog udruženja ne bi ni lijekovi za 17 pacijenata stavljeni na poseban program.
- Naš je cilj da oni budu u redovnom programu finasiranja, da su dostupni svima, i da to finansiranje bude u okviru institucija, a ne stvar nečije dobre volje ili ne, kazao je dr. Operta.
- Mi smo prije mjesec poslali na više adresa u Federaciji zahtjev za razgovorom o rješavanju ovog pitanja, jer, liste čekanja znače neravnopravnost, znači to da neki bolesnici imaju pravo na besplatan lijek a drugi nemaju, a to ne smijemo dopustititi u našem društvu, rekao je dr. Operta.
Nisu dobili nijedan odgovor na ta pisma.
Inače, iz ovog udruženja najavljuju čvršću saradnju s udruženjima koja okupljaju oboljele od drugih karcinoma, kao i povezivanje u regiji, jer, svaka od zemalja je premala i prebeznačajna za, recimo, klinička istraživanja velikih medicinskih institucija. A ta istraživanja nerijetko predstavljaju- život za nekoga.
Kao što je, svi su danas istakli, požrtvovan rad prof. dr. Maje Banjin, koja je uvijek iskazivala, i iskazuje, nevjerovatnu privrženost svojim pacijentima, a što je danas prava rijetkost, ovoj knjizi dalo poseban ton. Jer, pisao ju je doktor, ali, prije svega, veliki čovjek.
Zato je bilo privilegija prisustvovati ovom skupu.
Slični članci
