Mogu li lijekovi koje koristimo naštetiti našoj koži dok se izlažemo suncu

Uprkos svim blagodatima sunca tokom ljetnih dana, stručnjaci svakodnevno upozoravaju na opasnosti i štetnosti njegovog UV zračenja.

Ono o čemu dodatno treba povesti računa tokom ljetnih vrućina jesu lijekovi koje koristimo dok se izlažemo suncu i kakve su posljedice po našu kožu. Mogu li joj naštetiti?

Fotoosjetljivost (fotodermatitis) je pojam koji označava upalu kože uzrokovanu kombinacijom UV zračenja i nekih lijekova, odnosno drugih fotosenzibilizirajućih tvari (spojevi prstenastih aromatskih struktura koji imaju sposobnost upijanja sunčeva zračenja).

Fotoosjetljivost je karakterizirana crvenilom kože koje je vrlo slično opeklinama od sunca. Do nje može doći samo ako su prisutna oba agensa - primijenjena fotosenzibilizirajuća tvar i sunčevo zračenje.

Prema mehanizmu nastanka razlikujemo dvije vrste fotoosjetljivih reakcija: fototoksične i fotoalergijske reakcije.

Fototoksične reakcije

Ovaj tip reakcija nastaje kada hemijska tvar (lijek) nakon aktivacije UV zračenjem uzrokuje oštećenje kože koje izgleda poput jake opekline od sunca i nastaje prilično brzo (nekoliko minuta do nekoliko sati) nakon izlaganja UV zračenju. Područje kože koje je zahvaćeno uglavnom se podudara s područjem koje je bilo izloženo suncu. Reakcija se smiruje nakon što se lijek eliminira iz tijela.

Fotoalergijske reakcije

Za razliku od fototoksičnih reakcija, kod fotoalergijskih uključen je i naš imunosni sistem. UV zračenje mijenja strukturu fotosenzibilizirajuće tvari koju stanice imunosnog sistema prepoznaju kao stranu tvar i pokreću upalni odgovor da se ona eliminira. Fotoalergijske reakcije mogu nastati i 72 sata nakon što smo bili izloženi UV zračenju. Reakcija kože sliči ekcemu i ako potraje duže, može se protezati i na područjima kože koja nisu bila izložena UV zračenju.

Hiperpigmentacije nastale usljed fotoosjetljivosti

Nakon što dođe do povlačenja simptoma fototoksične reakcije, na zahvaćenim mjestima kože mogu zaostati hiperpigmentacijske mrlje (zatamnjenja kože), kao posljedica dugotrajnog izlaganju UV zračenju i visoke doze lijeka.

Najčešće tvari koji mogu uzrokovati fotoosjetljivu reakciju

Najčešće su to pripravci koji se nanose na kožu, ali mogu biti i peroralno primijenjeni lijekovi ili hrana, prirodnog ili sintetskog porijekla. Nakon njihovog dospijeća u kožu koja je obasjana UV zračenjem, nastaje upalna reakcija kože. Većina tih tvari izaziva fototoksične reakcije, no neke mogu izazvati oba tipa reakcija.

Lijekovi koji mogu uzrokovati fototoksičnu reakciju

Antibiotici (antimikrobni lijekovi) iz skupine tetraciklina (tetraciklin i doksiciklin), fluorokinolona (ciprofloksacin i levofloksacin) i sulfonamida (kombinacija sulfametoksazola i trimetoprima, kotrimoksazol i sulfametoksazol)
Antihistaminici (difenhidramin)
Antimalarici (kinin, klorokin i hidroksiklorokin)
Hemoterapeutici (5-fluorouracil, vinblastin i dakarbazin)
Lijekovi za srce (amiodaron, nifedipin, diltiazem i kvinidin)
Diuretici (furosemid i hidroklorotiazid)
Antidijabetici iz skupine sulfonilureja (klorpropamid i gliburid)
Nesteroidni protuupalni lijekovi (naproksen i piroksikam)
Retinoidi (izotretinoin i acitretin)
Psihijatrijski lijekovi - fenotiazini (klorpromazin), triciklički antidepresivi (dezipramin i imipramin)
Lijekovi koji mogu uzrokovati fotoalergijsku reakciju
Antimikrobni lijekovi (kloheksidin, heksaklorofen, dapson)
Nesteroidni protuupalni lijekovi (celekoksib)

Valja naglasiti da se reakcije fotoosjetljivosti neće dogoditi kod svih osoba koje uzimaju neki od ovih lijekova.

Proizvodi za zaštitu od sunca

Koristeći proizvode za zaštitu od sunca smatramo da smo zaštićeni od štetnog djelovanja UV zraka. Međutim, čak i preparati za zaštitu od sunca (ako sadrže fotosenzibilizirajuće tvari kao što su paraaminobenzojeva kiselina, cinamati, benzofenoni, salicilati, oksibenzon ili cikloheksanol) mogu izazvati fotoalergijske reakcije. Stoga je potrebno pažljivo birati preparate za zaštitu od sunca.