Prehrana bolesnika s Parkinsonovom bolešću

Gubitak na težini je uobičajeni simptom Parkinsonove bolesti. Prema nekim kliničkim ispitivanjima, indeks tjelesne mase (BMI) u oboljelih od Parkinsonove bolesti je u prosjeku značajno niži nego u zdravih osoba. U kasnijim stadijima bolesti, uz teške motoričke fluktuacije, značajno je izražena i smanjena tjelesna težina.



Parkinsonova bolest podjednako remeti i kalorijski unos i potrošnju. Bolesnici s Parkinsonovom bolesti u pravilu imaju problema sa žvakanjem i gutanjem, pa je pogoršano i kvalitetno probavljanje hrane. Zbog pomanjkanja dopamina javlja se poremećaj mehanizma kontrole tjelesne težine i apetita. Stoga je pravilna prehrana u bolesnika s Parkinsonovom bolesti izuzetno važna.



Preporučuje se da oko 55% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati (uglavnom složeni – tjestenina, riža, kruh, krumpir), 30% masti i 15% proteini.



U bolesnika s Parkinsonovom bolesti potrebno je ograničiti unos proteina jer usporavaju pražnjenje želuca i sprječavaju prolazak levodope kroz krvno-moždanu barijeru. Ipak, preporučeni dnevni unos proteina mora biti zadovoljen i iznosi 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase na dan.



Unos masti također mora biti uravnotežen, jer masti poput proteina usporavaju pražnjenje želuca i apsorpciju levodope. Pri odabiru masnoća, prednost imaju jednostruko nezasićene masne kiseline koje djeluju protektivno na srce i krvožilni sustav.



Ugljikohidrati nemaju nikakav značajan utjecaj na metabolizam levodope, no čini se da neizravno potiču njen prijenos u mozak. Prehrana bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima može povoljno utjecati na prijenos levodope u mozak.



Vlakna su vrlo važna jer potiču peristaltiku i crijevni transport što je inače otežano u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.



Da bi se hrana što lakše probavila, preporuča se uzimanje sjeckane, mljevene ili gnječene hrane. Drugi važan faktor je kiselost želuca i preporuča se umjereno ili čak minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti (narančin ili limunov sok, rajčice).



Dnevni unos nutrijenata treba uskladiti sa stadijem bolesti. U blažim oblicima primjenjuje se uobičajeni dnevni raspored, dok se u težim preporuča davati češće i manje obroke kako ne bi došlo do pretrpavanja želuca i teže probave.



Namirnice bogate proteinima treba davati rano ujutro ili kasno popodne kako njihov unos ne bi remetio apsorpciju levodope.