Transplantacija - FAQ
Što nam je donio Eurotransplant?Republika Hrvatska je od 15. kolovoza 2007. godine i praktično postala punopravna članica Eurotransplanta. Nakon potpisivanja zajedničke povelje, u svibnju ove godine, sredina kolovoza donosi značajne novosti za sve naše bolesnike koji čekaju transplantaciju bubrega. Od 15. do 30. kolovoza je za primatelje u Republici Hrvatskoj iz Eurotransplanta dodijeljeno 13 bubrega. Osnovna promjena je način bodovanja, što je dovelo do značajnog porasta broja transplantacija u bolesnika koji se 15 i više godina nalaze na Listi čekanja za kadaveričnu transplantaciju bubrega.
U situaciji kada je broj dostupnih organa značajno manji od potreba, nije moguće transplantirati sve bolesnike koji takav zahvat trebaju. Možemo očekivati smanjenje broja transplantacija u bolesnika koji su kraće vrijeme na dijalizi, osim u slučaju iznimno dobre imunološke podudarnosti.
Kako mogu donirati bubreg?
Ako želite darovati bubreg određenom primatelju, s tom osobom se trebate obratiti transplantacijskom centru u kojem bi se presađivanje obavilo. Ako ste altruističan darivatelj (bez određenog primatelja), također se javite nekom od transplantacijskih centara (KB Merkur, KBC Osijek, KBC Rijeka ili KBC Zagreb), gdje će se utvrditi Vaša podobnost za darivanje bubrega. U slučaju altruističnog doniranja bubrega, darivatelj ne saznaje ime primatelja.
Koji je postupak za uvrštenje na listu čekanja za transplantaciju organa?
Potrebno je obaviti detaljnu obradu kojom se utvrđuje odsutnost infekcije, postojanje eventualnih pridruženih bolesti i isključuje značajna srčana i krvožilna bolest. Potrebno je obaviti tipizaciju tkiva. S nalazima učinjenih pretraga potrebno je javiti se u transplantacijsku ambulantu jednog od transplantacijskih centara (KB Merkur, KB Osijek, KBC Rijeka ili KBC Zagreb).
Na koji način transplantirani bolesnici trebaju uzimati imunosupresivnu terapiju? Ako je u pitanju trojna terapija, mogu li jutarnju dozu popiti odjednom, ili je potreban vremenski razmak i s čime ih je najbolje popiti?
Imunosupresijsku terapiju uvijek treba uzimati na isti način. Može se uzimati natašte ili nakon obroka, ali uvijek u isto vrijeme i na isti način. Ne postoje jasna pravila o razmaku u uzimanju imunosupresijskih lijekova. Bilo bi poželjno da postoji određeni vremenski razmak od primjerice sat vremena između uzimanja dva različita imunosupresijska lijeka, ali je činjenica da je to većini bolesnika nepraktično i da se toga ne pridržavaju. Ponovo naglašavamo važnost ujednačenog postupanja. Izuzetak čini imunosupresijski protokol koji obuhvaća i kalcijneurinski inhibitor (ciklosporin ili takrolimus) i sirolimus. U takvom slučaju je obvezno načiniti razmak od 4 sata, te ciklosporin uzeti u 8 sati ujutro, a sirolimus u 12 sati. Lijekovi se mogu popiti s vodom, jogurtom ili narančinim sokom. Nikad ih se ne smije uzimati sa sokom od grejpa.
Kojih infekcija se transplantirani bolesnici trebaju čuvati i kada se mogu slobodnije kretati?
Transplantirani bolesnici se trebaju čuvati svih vrsta infekcija: bakterijskih, virusnih i gljivičnih. Uvođenjem imunosupresijske terapije smanjuje se imunološka reaktivnost primatelja prema presađenom bubregu, ali takva terapija nije selektivna, pa je smanjen imunološki odgovor i prema svim patogenim organizmima. Zbog toga raste mogućnost razvoja različitih infekcija.
U ranom poslijetransplantacijskom razdoblju treba izbjegavati veće skupine ljudi, a trajno valja pokušavati izbjeći kontakt s osobama oboljelim od infektivnih bolesti. Potrebno je održavati osobnu higijenu, redovito mokriti i unositi dovoljnu količinu tekućine. U jednom od sljedećih brojeva Nefrosa ćemo detaljnije pisati o problemu infekcija nakon transplantacije bubrega.
Mogu li bolesnici s transplantirani bolesnici boraviti na suncu ili ići u solarij?
Transplantirani bolesnici se NE SMIJU izlagati suncu niti ići u solarij, zbog visokog rizika za razvoj karcinoma kože, ali i drugih tumora. Tijekom ljetovanja se pacijentima ne preporuča izlazak na sunce između 11 i 17 sati. Kožu moraju obvezno zaštiti kremama koje pružaju odličnu zaštitu od zračenja (visok zaštitni faktor) i obvezno koristiti pokrivala za glavu.
Preporuča li se tjelovježba u transplantiranih bolesnika?
Većina transplantiranih bolesnika nakon oporavka od operativnog zahvata može nastaviti s normalnom fizičkom aktivnošću. Preporučuje se umjerena tjelovježba i to bez značajnijeg naprezanja trbušne muskulature, osobito tijekom prvih nekoliko mjeseci nakon transplantacije, kako ne bi došlo do razvoja hernije u području operativnog reza.
Tjelesnu aktivnost valja prilagoditi vlastitim mogućnostima i izbjegavati pretjerane napore. Ne preporučuju se ekstremni sportovi, a najbolja je tjelovježba šetnja, koju treba preporučiti svim transplantiranim bolesnicima. Treba izbjegavati okolnosti u kojima osjećate pritisak ili zatezanje u području presatka. U takvim situacijama treba učiniti stanku i promijeniti položaj (ležati).
Tjelovježba je važan čimbenik u prevenciji debljine, koja predstavlja značajan problem velikom broju transplantiranih bolesnika. Važna je i u regulaciji šećera u krvi i metabolizma općenito. Preporučuje se vježbati na svježem zraku.
Nakon koliko vremena poslije transplantacije mogu planirati trudnoću i o čemu to ovisi? Kakva terapija se preporuča u tom razdoblju planiranja?
Trudnoća se može planirati dvije godine po transplantaciji, u slučaju urednog funkcioniranja presatka. Imunosupresijska terapija se reducira u dogovoru s liječnikom, a neki lijekovi se moraju zamijeniti, zbog mogućeg štetnog djelovanja na plod. Prije trudnoće je potrebno obaviti ginekološki pregled. Osobito je važna dobra regulacija krvnog tlaka.
