Anemija je stanje nedostatka crvenih krvnih zrnaca. U tom slučaju, mali broj eritrocita sadrži manje hemoglobina, zbog čega je dostava kisika organima kao što su mozak, srce i mišići smanjena.

Na taj način kada ste anemični osjećate mentalnu i fizičku slabost. Kada je broj eritrocita smanjen, srce radi brže u pokušaju da većim proticanjem krvi nadoknadi manjak kisika u krvi siromašnoj eritrocitima. 

Simptomi anemije:

• Umor - pospanost

• Slabost - brzo zamaranje

• Vrtoglavica i nesigurnost

• Bljedilo kože i sluznice usana, desni, noktiju i dlanova

• Ubrzan srčani rad - tahikardija

• Osjećaj hladnoće naročito ekstremiteta-ruku i nogu

• Tuga i depresija

• Smanjanje seksualnih funkcija

• Poremećaji sna i smanjenje apetita

Vrste i uzroci anemije

Anemija je široko rasprostranjeni krvni poremećaj prisutan u skoro 400 vrsta od kojih su neki, poput nedostatka željeza,  lako izlječivi promjenom prehrambenih navika i dodacima željeza, dok drugi oblici mogu biti opasni po život. S obzirom na uzroke anemija razlikovat će se simptomi pa i sama terapija koja će biti primijenjena u pojedinim slučajevima.

Iako postoje različite podjele anemija, njezini oblici se ovisno o uzrocima mogu podijeliti u tri osnovne grupe:

Anemija uzrokovana gubitkom eritrocita odnosno hemoglobina

Karakteriše je polagani i dugi period krvarenja koji može proći potpuno neopaženo. Ovo krvarenje može biti uzrokovano gastrointestinalnim poremećajima, korištenjem nesteroidnih antiupalnih lijekova kao što je aspirin, a također može biti i posljedica menstrualnog krvarenja i gubitka krvi tokom poroda.

Anemija kao posljedica nedovoljne sinteze eritrocita i hemoglobina 

Može biti uzrokovana nedovoljnom proizvodnjom crvenih krvnih zrnaca ili njihovom disfunkcijom pri čemu se krvne ćelije smanjuju zbog nedostatka minerala i vitamina potrebnih za njihovo ispravno funkcionisanje.

Anemija uzrokovana  hemolizom odnosno razaranjem krvnih ćelija 

U takvom stanju stanice su krhke i ne mogu izdržati stres krvnog sistema.

Sideropenična anemija

U većini slučajeva anemiju uzrokuje nedostatak željeza u prehrani i/ili nemogućnost apsorpcije željeza tokom probave. U ovom slučaju riječ je o najčešćem obliku, sideropeničnoj anemiji koja je učestala kod ženske populacije uslijed značajnijeg gubitka krvi menstruacijom, tokom trudnoće te dojenjem.

Smanjeni unos željeza prehranom kao uzrok sideropenije čest je samo kod dojenčadi i djece. Kod starijih osoba je osim slabijeg unosa željeza prehranom, često važan faktor i postojanje infekcije parazitima te krvarenje iz gastrointestinalnog trakta. 

Aplastična anemija 

Jedan je od vrlo ozbiljnih oblika anemije koji u težim slučajevima može biti opasan po život, a posljedica je smanjene ili nikakve proizvodnje crvenih krvnih zrnaca kojoj su uzrok oštećenje ili neaktivnost koštane srži.

Megaloblastična anemija 

Uzrokovana je manjkom vitamina B12 ili folne kiseline.

Hemolitična anemija 

Uzrokovana je preuranjenim raspadom crvenih krvnih zrnaca pri čemu ih koštana srž ne uspijeva zamijeniti u dovoljnoj mjeri. 

Podjela anemija prema veličini eritrocita (MCV):

  • Mikrocitne anemije (MCV manji od 80 fL): manjak Fe-sideropenija, talasemija, manjak bakra, anemija hronične bolesti, sideroblastična anemija, trovanje olovom
  • Normocitne (MCV 80-100 fL): akutni gubitak krvi (hemoragija), početak sideropenične anemije, anemija hronične bolesti (upale, tumori, infekcije-HIV, hepatitis, infektivna mononukleoza, malarija,       citomegalovirusi, parvo B19 virus), hronične bolesti bubrega, bolesti koštane srži, endokrinološke bolesti (hipotireoza, Addisonova bolest, hipopituitarizam, hipogonadizam), autoimuna hemolitična anemija, hereditarna sferocitoza
  • Makrocitne (MCV veći od 100 fL): manjak B12 (oštećena sluznica želuca, hipertireoza, upalne bolesti     crijeva), manjak folne kiseline (alergija na mlijeko, lijekovi za epilepsiju, celijakija), alkoholizam,         leukemija, bolesti jetre, hemolitična anemija, anemija uzrokovana lijekovima (citostatici), mijelodisplazija.

Dijagnosticiranje anemije

Početna pretraga za dijagnozu anemije je određivanje kompletne krvne slike (broj eritrocita, količina hemoglobina, hematokrit-postotak krvi koji otpada na eritrocite, leukociti, trombociti), a dalje se temeljem određivanja MCV (veličina eritrocita), MCH (količina hemoglobina u pojedinim eritrocitima) i MCHC (koncentracija hemoglobina u pojedinim eritrocitima) te retikulocita, mogu razlučiti vrste anemije. U krvi se nadalje određuje koncentracija željeza (Fe), ukupni kapacitet vezanja Fe za transferin (TIBC) i slobodni kapacitet vezanja Fe (UIBC). Pojednostavljeno, postoji li manjak Fe, UIBC i TIBC će biti povećani. Dodatna obrada uključuje određivanje folne kiseline, vitamina B12 i bakra u serumu, urinokulturu, pregled stolice na parazite, pretragu koštane srži, elektroforezu proteina itd.