Bosna i Hercegovina zaključila je niz međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju gdje je regulirano pravo na zdravstvenu zaštitu za vrijeme boravka u inostranstvu.

"Tim ugovorima utvrđeno je da osiguranici za vrijeme privremenog boravka i kao turisti u drugim državama ugovornicama u slučaju potrebe imaju pravo na pružanje hitnih zdravstvenih usluga", rekla je zaRadiosarajevo.ba šefica Službe za ino osiguranje i liječenje u inostranstvu Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH Suada Kovačević.

"Naši osiguranici bi trebali posjedovati potvrde prije odlaska u inostranstvo. Važno je napomenuti da ukoliko nemaju potvrdu, a potrebna je zdravstvena intervencija u zemlji u kojoj borave, troškove liječenja moraju sami platiti, a prema važećem Pravilniku nije predviđeno refundiranje tih troškova po povratku na našu zemlju", ističe Kovačević.

Utvrđene kategorije osiguranika koji imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u inostranstvu
Potvrda kojom stječu pravo korištenja hitnih zdravstvenih usluga za vrijeme boravka u inostranstvu izdaje se u kantonalnim zavodima zdravstvenog osiguranja čiji su osiguranici.

"Nakon podnošenja zahtjeva Kantonalni zavod upućuje osiguranika kod porodičnog ljekara koji bi trebao izdati potvrdu da osiguranik ne boluje od akutnih oboljenja ili da ne boluje od hroničnog oboljenja koje zahtijeva duže liječenje".

Utvrđene su kategorije osiguranika koje imaju pravo na zdravstvenu zaštitu u inostranstvu, kao i uvjeti za utvrđivanje ovog prava. Na osnovu Pravilnika o uvjetima, načinu i postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite za vrijeme boravka u inostranstvu zdravstvenu zaštitu u inostranstvu osigurana lica mogu koristiti na teret kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja samo ukoliko im je prije odlaska u inostranstvo izdat odgovarajući dvojezični obrazac, odnosno potvrda na korištenje zdravstvene zaštite u inostranstvu.

Potvrda obavezno sadrži podatke u kojim slučajevima, u kojem obimu i za koji period osigurano lice može koristiti zdravstvenu zaštitu izvan BiH. 

Potvrda o pravu korištenja zdravstvene zaštite u inostranstvu, odnosno dvojezični obrazac, izdaje se nakon prijema, lično podnesenog, pismenog zahtjeva osiguranog lica za turističko putovanje ili službeni put, najduže do 30 dana u toku jedne kalendarske godine i može se koristiti samo za neophodnu medicinsku pomoć.

Osim država koje su nastale raspadom bivše Jugoslavije, postoje i međunarodni ugovori koje je potpisala bivša Jugoslavija, a koje je BiH po osnovu sukcesije i preuzela.

Zemlje s kojima su zaključeni ugovori o socijalnom osiguranju:Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Austrija, Njemačka, Belgija, Holandija, Luksemburg, Italija, Švicarska (samo saobraćajne nesreće), Švedska (sami plaćaju troškove), Francuska (ne može se koristiti zdravstvena zaštita s bolesničkim listom), Slovenija, Mađarska i Turska.

 

(Radiosarajevo.ba)