Šta je ustvari trombocitopenija, koji su uzroci njenog nastanka, kako se prepoznaje, liječi, razgovarali smo sa prim. dr. Melihom Vila, šeficom Odjela za hematologiju i hemoterapiju na Klinici za hematologiju UKCS
Trenutno se na Klinici za hematologiju Univerzitetskog kliničkog centra u Sarajevu (UKCS) liječi 20 pacijenata sa dijagnozom – trombocitopenija.
O ovom medicinskom izrazu (jer trombocitopenija nije bolest sama za sebe, nego posljedica nekih oboljenja) malo se govori, još manje piše, a postoje ljudi koji od nje godinama pate, ali i umiru.
Šta je ustvari trombocitopenija, koji su uzroci njenog nastanka, kako se prepoznaje, liječi…?
Maligna oboljenja
Prema riječima prim. dr. Melihe Vila, šefice Odjela za kliničku hematologiju i hemoterapiju, trombocitopenija nastaje kada se u koštanoj srži smanje ili prestanu proizvoditi trombociti čija je funkcija da zgrušavaju krv.
"Više je razloga koji dovode do njenog nastanka. Od toga da se trombociti nedovoljno proizvode u koštanoj srži, potom da se previše razgrađuju u slezeni (tzv. groblje krvnih ćelija), kada je ovaj organ bolestan i uvećan, do toga da se povećano razgrađuju u samom krvotoku usljed nekih oboljenja", kaže Vila.
Nedovoljna proizvodnja trombocita nastaje kao rezultat malignih oboljenja u koštanoj srži, kao što su razne vrste leukemije, potom mijeloproliferativne te bolesti koje infiltriraju koštanu srž. Trombocitopeniju mogu uzrokovati i bolesti jetre, potom neki lijekovi, ali i zračenje.
"Puno je vrsta trombocitopenije, od Idiopatske (imuna) trombocitopenične purpure, koja nije vezana ni za kakvu bolest, do trombocitopenija koje nastaju usljed mnogih bolesti koštane srži, potom onih koje su vezane za oštećenu slezenu, ali i primarnih hematoloških bolesti, kao što su limfomi", govori Vila.
Iako na ovoj Klinici nemaju tačnih podataka o tome koliko godišnje imaju onih sa simptomima trombocitopenije, prim. dr. Vila ističe da je u posljednjih nekoliko godina povećan broj osoba koje pate od hematoloških bolesti, pa samim tim i od trombocitopenije.
Izbjegavati aspirin
Svaka zdrava osoba bi trebala imati od 150.000 do 450.000 trombocita. Sve što je ispod 10.000 naziva se teška trombocitopenija. Tada se kod osobe javljaju krvarenja u koži, tipa modrica na potkoljenicama, potom sitnih tačkica na sluznici, krvarenja iz nosa, desni, u mokraći…
"Čovjek se najčešće probudi sa modricama po nogama i rukama. Takve osobe kada se posijeku nožem ili izvade zub, mogu produženo krvariti. Najopasnija krvarenja kod trombocitopenije su ona u mozak. Njih je najteže zaustaviti. Krvarenje iz nosa se sanira tamponima, a krv koja izađe može se nadoknaditi transfuzijom. Međutim, krvarenja u mozak uzrokuju edem i tu ljekari ne mogu puno napraviti", kaže Vila.
Važno je naglasiti, ističe naša sagovornica, da oni koji imaju trombocitopeniju ne smiju na svoju ruku odlaziti kod stomatologa i vaditi zub, ili raditi bilo kakve operativne zahvate bez saglasnosti hematologa.
"Ne smiju piti aspirin jer on utječe na trombocite, a trebaju izbjegavati jesti i piti vruću hranu i napitke, jer toplota širi krvne sudove čime se povećava mogućnost krvarenja", kaže prim. dr. Vila.
Doktori kao na zapadu, lijekovi besplatni
Na Klinici za hematologiju u Sarajevu liječe se svi pacijenti sa područja Federacije BiH, osim iz Tuzlanskog kantona, jer Univerzitetski klinički centar Tuzla ima svoj Odjel za hematologiju koji je u rangu sa onim u Sarajevu.
"Što se tiče stručnosti naših ljekara, ona se ne razlikuje od naprednih kliničkih centara u svijetu. Imamo i lijekove, ne baš uvijek, ali pacijenti to u većini slučajeva ne osjete. Opskrbljeni smo i sa pametnim lijekovima. To finansira Fond solidarnosti i oni su besplatni", naglašava Vila.
Uzrok diktira način liječenja
Kako se trombocitopenija liječi zavisi od uzroka njenog nastanka.
"Ako je uzrok trombocitopenije neka bolest koštane srži, liječit će se ta bolest. Trombocitopenija nepoznatog uzroka (Idiopatska trombocitopenična purpura), liječi se prvo kortikosteroidima. U slučaju da pacijent ne odgovori na tu vrstu lijekova, uvode se imunoglobulini, splenektomija (vađenje slezene) i na kraju upotreba pametnih lijekova", pojašnjava Vila.
(A. Sijerčić/Faktor.ba/Foto: K. Softić)
