Helicobacter pylori, prije zvanu Cambilobacter pylori, pronašli su Barry Marshall i Robin Warren 1982. godine u želucu i dvanaesniku. Bakterija pripada gram negativnim bakterijama, što je važno znati jer je to jedan od kriterija na temelju kojih se određuje koja će se vrsta antibiotika koristiti.
Od njezina otkrića do danas ova se bakterija intenzivno proučava te se izravno dovodi u vezu s vrijedom želuca i duodenuma.
Kada se naseli u želucu, Helicobacter pylori djeluje svojim izlučevinama na nekoliko načina izazivajući imuni odgovor stanica želuca.
Više od 50% stanovništva Zemlje zaraženo je ovom bakterijom. Više zaraženih ima u zemljama u razvoju, dok je broj zaraženih u razvijenim zemljama u opadanju. Većina pacijenata koji su zaraženi bakterijom nemaju nikakve simptome te i ne znaju da su zaraženi. Kod ostalih se javljaju simptomi hroničnoga gastritisa i/ili vrijeda. To su bolovi u želucu, (naročito na prazan želudac – stoga je ustajanje noću i uzimanje hrane uobičajeno kod ljudi koji imaju tegobe), žgaravica, nadutost, podrigivanje, mučnina, povraćanje…
U slučaju komplikacija vrijeda može doći i do pojave crne stolice, što su znaci zbog kojih se bolesnici moraju odmah javiti liječniku. Smatra se da je najveći dio vrijedi prouzročen upravo infekcijom bakterije Helicobacter pylori (heliko bakterija).
Otkrivanje bakterije
Zasad se ne zna na koji se način prenosi Helicobacter, ali se pretpostavlja da se prenosi prljavim rukama. Bakterija se može dijagnosticirati na nekoliko načina:
a) tokom gastroskopije uzimanjem uzorka tkiva koji se šalje na patohistološku dijagnozu, ali i za određivanje prisustva Helicobactera
b) urea izdisajnim testom
c) putem krvi (određivanje antitijela) i
d) dokazivanjem antigena u stolici.
Iako je velik broj stanovnika zaražen Helicobacterom, postavljanje dijagnoze nije potrebno svima, nego samo onima koji imaju spomenute simptome. Isto tako, svima koji imaju pozitivan Helicobacter nije potrebna gastroskopija. Indikacija za ovu pretragu postavlja se na temelju simptoma, dobi pacijenta te bolesti u obitelji. No jednom kada se dokaže infekcija, potrebno je liječiti se.
Olakšajte prehranu
Urejni izdisajni test najbolji je neinvazivni test za dijagnostiku infekcije H. pylori i praćenje uspjeha liječenja. Test antigena u stolici može biti približno jednako djelotvoran ako se koristi test baziran na monoklonskim protutijelima.
Na kraju treba napomenuti da hrana i doba dana u kojem jedemo mogu dovesti do pojave simptoma, osobito žgaravice i podrigivanja. Preporučuje se lagana hrana (mediteranska kuhinja), a osobito je potrebna lagana večera. Odlazak u krevet sa želucem punim sarmi sigurno će izazvati tegobe i kod najzdravijih osoba.
