Zaključak je to publikacije "Pretilost djece osnovnih škola KS" koju je objavilo Ministarstvo obrazovanja KS-a, a u njegovoj izradi sudjelovali su stručnjaci raznih profila. Istraživanje je provedeno na 33.200 učenika osnovnih škola u KS-u, a podaci pokazuju da ih oko 50 posto ima normalnu tjelesnu masu.
Prebacivanje odgovornosti
Resorni kantonalni ministar Elvir Kazazović najavio je slično istraživanje i za srednjoškolce potom i za studente, a cilj je akcentirati gojaznost kao problem koji u društvu nije adekvatno tretiran.
„Obilazeći osnovne škole primijetio sam da je mnogo gojaznih učenika. Uglavnom svi prebacuju odgovornost jedni na druge, a niko se nije ozbiljno pozabavio ovim problemom. Pokušavamo interdisciplinarno djelovati, u početku poduzeti hitne mjere, potom pratiti stanje i naći bolje i adekvatnije metode kontrole strukture tijela naše djece u osnovnim školama“, kazao je.
Ministrica zdravstva Zilha Ademaj ističe da poremećaj u tjelesnoj težini kod djece školskog uzrasta (posebno pretilost) može biti i jedan od vodećih rizika za nastanak mnogih bolesti poput kardiovaskularnih, dijabetesa, ali i poremećaje u oblasti ortopedije ili psihijatrije.
„Živimo suvremenim životom, jedemo brzu hranu i pijemo gazirana pića. Djeca su malo fizički aktivna kroz igru kao što je to ranije bilo, danas se igraju kompjutorima i mobitelima“, kazala je.
Problem pretilosti se mora rješavati dugoročno i sveobuhvatno, istaknuto je tokom današnje konferencije za medije.
Gojazni žive kraće
"Moramo početi djelovati na vrijeme, jer kad vam dođe dijete koje ima deset godina, a teško je 90 ili 100 kg, onda zaista imamo problem koji je vrlo teško riješiti", naglasila je Sniježana Hasanbegović, koautorica publikacije.
Epidemija gojaznosti je vrlo složen problem jer obuhvata socio – ekonomske, psihološke i druge aspekte, a po riječima dekanese Medicinskog fakulteta Almire Hadžović – Džuvo, gojazni ljudi žive kraće u prosjeku za 7,1 godinu od osoba koje imaju adekvatnu tjelesnu masu.
Recenzent i vanredni profesor na Fakultetu sporta i tjelesnog odgoja Ifet Mahmutović je kazao da Svjetska zdravstvena organizacija pretilost tretira kao bolest, što znači da mi trenutno imamo oko 50 posto bolesne djece u Kantonu Sarajevo.
"Osnovni smisao čovjeka je kretanje, a i visina njegove intelegencije, odnosno IQ zavisi od toga. Zbog sve manje fizičke aktivnosti dolazi i do degenerativnih promjena na mozgu, pa danas djeca pogrešno drže olovke ili ne mogu makazicama da izrežu papir", kazao je Mahmutović te rekao da se ne smije zanemariti ni onih 10 posto pothranjene djece.
Iako je od ove školske godine uveden treći čas tjelesnog odgoja, recenzent Mahmutović je mišljenja da je to i dalje premalo, jer Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti i ukoliko to ne uradimo bojim se da ćemo za 20 godina imati radno nesposobno stanovništvo.
Raditi na prevenciji
Članovi tima koji su sudjelovali u izradi publikacije upozorili su da treba prvenstveno raditi na prevenciji koja kreće od obitelji, potom realizira u školi te u zdravstvenim ustanovama (prvenstveno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti).
Na kraju dolazi na red liječenje za koje kažu da je najskuplje i zato treba usmjeriti sve snage na prevenciju. Upozoreno je i na opasnost da mnoga pretila djeca imaju problema s tjelesnom težinom i kad odrastu.
Fizička aktivnost u vidu hodanja pješice (umjesto prijevoza), hodanje uz stepenice (umjesto lifta), aktivnost u kući i sportske aktivnosti mogu, s umjerenim unosom hrane, biti dovoljne da održe ravnotežu tjelesne mase.
NajDoktor.ba
