Kašljete, imate groznicu te vam se čini da su vam čak i pluća „začepljena“ sa sluzi? Ako ste iskusili ili imate ove simptome, možda ste se zabrinuli da bi to mogla biti upala pluća. Ili je to ipak bronhitis? U oba slučaja je riječ o infekciji pluća sa sličnim simptomima, pa može biti teško uočiti razliku iako je ona velika. Možda tu razliku nećete moći osjetiti, no ona se odnosi na to koji je tačno dio dišnog sistema zahvaćen.
Bronhitis utiče na bronhijalne cijevi koje prenose zrak u vaša pluća. Pneumonija pak utiče na zračne vrećice, zvane alveole, gdje kisik prolazi u vašu krv; tačnije, udahnuti kisik kreće se od alveola u krv kapilara, a ugljikov dioksid iz krvi kapilara u alveole. Pneumonija uzrokuje da se ti zračni mjehurići u plućima ispune tekućinom ili gnojem.
Osim toga, bronhitis dolazi u dva oblika:
- akutni bronhitis, odnosno infekcija uzrokovana virusima, a ponekad i bakterijama te
- kronični bronhitis, odnosno dugotrajna upala u plućima.
Ponekad se bronhitis može razviti u upalu pluća.
Usporedba simptoma bronhitisa i upale pluća
Bronhitis uzrokuje:
- vrućicu ,
- hroptanje, odnosno teškoće s disanjem,
- stezanje u prsima,
- teški kašalj, iskašljava se prozirna, zelena ili žuta sluz te bol u grlu,
- osjećaj punine u želucu.
-
Upala pluća pak uzrokuje:
- vrućicu,
- slabost i zbunjenost,
- kratkoću daha,
- bol u prsima,
- teški kašalj, iskašljava se žuta, zelena ili sukrvava sluz, uz grlobolju,
- proljev, povraćanje i gubitak apetita,
- bol u mišićima.
Koje su osnovne sličnosti i razlike?
Bronhitis i upalu pluća teško je razlikovati samo na temelju kongestije i kašlja. Međutim, ova dva stanja imaju vrlo različite uzroke, simptome i tretmane, odnosno liječe se drugačije.
Velika razlika u simptomima uključuje njihovu ozbiljnost. Simptomi upale pluća obično su teži od bronhitisa, a upala pluća obično više nalikuje infekciji cijelog tijela, praćenoj vrućicom.
I upala pluća i bronhitis mogu se razviti od bakterija ili virusa koji uzrokuju respiratorne infekcije. No, bronhitis je ograničen na bronhijalne cijevi koje dovode zrak u pluća, dok se upala pluća razvija i pogoršava dublje u plućnom tkivu.
Uz to, upalu pluća također mogu uzrokovati gljivične infekcije, kao i aspiracija, odnosno udisanje nečega (poput hrane ili sline) u pluća.
Postavljanje dijagnoze
Pri dolasku u ambulantu, vaš liječnik će vam, za početak, uzeti detaljnu anamnezu, pitati vas o simptomima, njihovoj ozbiljnosti, kada su počeli i slično. Možete očekivati i da će poslušati vaša pluća stetoskopom dok dišete, pri čemu će obratiti pažnju na zvukove.
Ovisno o vašim simptomima, mogu se napraviti i neke dodatne pretrage, kao što su analiza uzorka sluzi koju iskašljavate, rendgensko snimanje prsnog koša, pulsna oksimetrija i testovi plućne funkcije kao što je spirometar.
Naravno, temeljem postavljene dijagnoze, liječnik će donijeti odluku o odgovarajućoj terapiji. Ako je riječ o bakterijskoj infekciji, trebali biste se početi osjećati puno bolje unutar dan ili dva nakon početka uzimanja antibiotika. U suprotnom, nazovite svog liječnika ako se kašalj ili zviždanje ne poprave ni nakon dvije nedelje.
Odmah potražite liječničku pomoć ako:
- primijetite krv u vašoj sluzi,
- imate temperaturu višu od 38 °C koja traje dalje od nedelju dana,
- otežano dišete,
- boli vas u prsima,
- osjećate izrazitu slabost.
Zvisno o tome dvojite li je li riječ o upali pluća ili bronhitisu, liječniku biste se svakako trebali javiti ako osjetite neke od simptoma kako bi se pravovremeno postavila dijagnoza i započelo s liječenjem.
izvor: adiva.hr
