Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH je najstarija i jedina samostalna institucija u oblasti transfuzijske medicine u Bosni i Hercegovini, kao i naučno-nastavna baza Medicinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.
Kako je rekla doktorica Alma Ljuca, specijalistica transfuziologije, ova ustanova je značajna za sve nas, jer nikada nismo sigurni kome može zatrebati najdragocjenija tečnost.
"Ljetni je period, vrijeme godišnjih odmora, ne rade škole, fakulteti tako da je manje i akcija prikupljanja krvi. Dnevno organiziramo jednu akciju, a ostale potrebe rješavamo pozivom naših dragih davaoca koji se i u ovom periodu velikih vrućina rado odazivaju", ističe Ljuca.
No, doktorica Ljuca ističe da je povećan broj davaoca koji samoinicijativno dolaze.
"Također ono što se može navesti kao pozitivan trend je podmlađivanje populacije u darivanju krvi, znači sve više mladih ljudi želi darovati dio sebe i na taj način pomogne onima kojima je pomoć najpotrebnija. Svakako, ne izostaje ni zahvalnost našim dugogodišnjim davaocima i rekorderima u darivanju krvi, koji su uvijek spremni, a naročito u hitnim slučajevima da se odazovu", govori doktorica.
Odsjek za animaciju i promociju davalaštva svakodnevno se trudi da osigura dovoljne količine krvi.
"Slobodno mogu reći u tom poslu nema odmora, budući da krv kao lijek ima ograničen vijek trajanja i da se zalihe stalno moraju obnavljati. Svakako, tu su i volonteri Crvenog križa-mladi ljudi koji animiraju građanstvo o značaju darivanja krvi", govori Ljuca.
Što se tiče banke krvi osnovna zadaća je prikupiti dovoljan broj doza krvi i krvnih sastojaka od dobrovoljnih davaoca kako bi tokom cijele godine bile zadovoljene sve potrebe bolesnika za transfuzijskim liječenjem.
"Osim u Zavodu krv se prikuplja na terenima u Sarajevu i izvan kantona. Dnevno se prikupi oko 60 doza krvi, isto toliko se izdaje za potrebe liječenja.
Krvna grupa koja je najzastupljenija na našim područjima je A+ i O+, tako da je i potražnja najveća za ovim grupama. Učestalost krvne grupe A je oko 42 posto, s tim da je uvijek Rezus faktor + zastupljeniji od Rh negativnog faktora, dok krvna grupa O u našoj populaciji je prisutna sa 34 posto", objašnjava nam doktorica Alma Ljuca, specijalista transfuziologije.
Što se tiče benefita za davaoce, svakako da pored humanog, altruističkog motiva da nekom pomognu što je većini naših dobrovoljnih davaoca glavni cilj, svaka osoba koja dođe da daruje krv prolazi jedan kratki laboratorijski i ljekarski pregled kojim dobiva uvid u zdravstveno stanje.
"Laboratorijski pregled obuhvata određivanje hemoglobina, a ljekarski pregled mjerenje krvnog pritiska, pulsa kao i razgovor s ljekarom koji na osnovu uvida u anamnezu vrši glavnu selekciju davaoca. Krv davaoca, ako je zadovoljio kriterije za darivanje, testira se u toku dana na četiri krvlju prenosive bolesti: hepatitis B i C, HIV i sifilis", govori doktorica te naglašava:
"Davaoci koji su darivali krv preko deset puta oslobođeni su plaćanja participacije prilikom ljekarskih pregleda."
Sve što treba znati o dobrovoljnom davanju krvi
Ko može darivati krv?
Darivalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se ljekarskim pregledom, te provjerom nivoa hemoglobina, utvrdi da darivanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primjenila. To znači da je potrebno da se zadovolje sljedeći kriteriji:
-Da je osoba zdrava, dobrog općeg stanja
-Teža od 50 kg
-Hemoglobin mora biti iznad 135 g/L (Hct = 0.38) za muškarce
-Hemoglobin mora biti iznad 125 g/L (Hct = 0.4) za žene
-Interval između davanja krvi je 3 mjeseca (12 nedelja) za muškarce i 4 mjeseca (16 nedelja) za žene
(NajDoktor.ba/radiosarajevo.ba)
