Povjerenje je dvosmjerna ulica. U Svjetlosti je nekoliko jednostavnih pravila kojih se svi držimo - prvo je da pacijentu nikada ne nudimo nešto što sami sebi ne bismo učinili, a drugo da ih tretiramo kao da su nam obitelj. Naime, svi imaju svoje strahove, ne operiraju oko svaki dan. Naš je posao da ih kroz taj proces vodimo i pomognemo im nadvladati strah kako bismo sutra imali bolji pogled na svijet.

To obostrano povjerenje, o kojemu govori prof. dr. sc. Nikica Gabrić, osnivač i direktor Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost (Klinika Svjetlost), upisalo je na listu njegovih pacijenata svjetske "face" poput Tima Rotha, Franca Nera, Armanda Assantea, Esaija Moralesa do nebrojenih domaćih zvučnih imena Ali, ne samo njih.

U 25 godina Klinika Svjetlost, koja danas djeluje na lokacijama u Zagrebu i Splitu u Hrvatskoj, te u Sarajevu u BiH i Budvi u Crnoj Gori, ostvarila je povjerenje više od 800.000 domaćih i inozemnih pacijenata, a njihovi su liječnici izveli više od 350 tisuća operacija očiju.

Za Kliniku Svjetlost imperativ je konstantno ići ispred svoga vremena, kako u tehnici i opremi, tako i edukaciji liječnika koji uz pomoć novih tehnologija i inovativnih pristupa liječenju bolesti oka ispisuju budućnost oftalmologije.

Ta su postignuća dodatno apostrofirana u ovoj godini u kojoj klinika slavi "srebrnu" obljetnicu, 25 godina od osnutka, kao i na nedavno održanom 14. kongresu CSCRS-a (Hrvatsko društvo za kirurgiju katarakte i refraktivnu kirurgiju), koja je u organizaciji Klinike Svjetlost i na temu "Novi trendovi u oftalmologiji" okupila u Zagrebu 40 predavača s tri kontinenta. Stručnjaci i kolege profesora Gabrića ocjenjuju vodećim svjetskim kirurgom oftalmologom, no malo je poznato da je i on sam bio oftalmološki pacijent. I to čak tri puta.

- Posao oftalmologa, liječnika za oči, radim gotovo 40 godina. Operirao sam više od 65.000 očiju drugih ljudi. Unio sam u regiju novitete poput ultrazvučne operacije mrene i laserskog skidanja dioptrije, ali kada je došlo moje vrijeme, i sâm sam se podvrgnuo operaciji očiju. Nikada nisam dvojio o tome vjerujem li u tehnologiju koju nudim, jer sam uživam u blagodatima te iste tehnologije – otkriva prof. dr. sc. Nikica Gabrić, koji je s javnosti odlučio podijeliti iskustvo pacijenta vlastite struke.

- Prvi laser za skidanje dioptrije donio sam u Hrvatsku i regiju 1998. godine. Taj laser je bio u to vrijeme vrhunska tehnologija, mogao je "skidati" minus dioptrije bez problema. No, ja sam imao kompleksniju dioptriju s astigmatizmom. Često su me pacijenti znali pitati kako to da ja nosim naočale, a njima nudim lasersko skidanje dioptrije – prepričava naš sugovornik. Prvi put 2006. godine otišao je u Köln kod svog kolege koji je tada imao novi laser, s naprednijim softverom i mogućnosti da riješi i njegov astigmatizam.

- Došao sam ujutro, vidio nekoliko operacija i odmah se podvrgnuo operaciji. Naravno, drugi dan sam nazvao tvornicu i kupio isti laser za svoje pacijente – prisjeća se profesor Gabrić, koji je te 2006. godine u dobi od 45 godina riješio svoju dioptriju za daljinu LASIK metodom. Kako je vrijeme prolazilo, tehnologija u svijetu i Svjetlosti se mijenjala te su prof. Gabrić i njegov tim u Hrvatsku donijeli niz inovacija - prvi laser za lentikularnu kirurgiju Visumax, ali i razne lasere koji su nudili popravak "čitalačke dioptrije".

- Službeni naziv je prezbiopija, no pacijenti je zovu čitalačka dalekovidnost ili čitalačka dioptrija – objašnjava prof. dr. sc. Gabrić. I njegov je vid na daljinu godinama bio odličan, no, kako kaže, problem su mu postala sitna slova i čitanje.

- U Svjetlosti uvijek imamo pristup najnovijim tehnologijama, većinom i prije kolega u svijetu, tako da sam pomno pratio što se nudi kao rješenje za problem dioptrije za čitanje. Nažalost, sve ideje da se problem čitanja riješi na "rožnici" pokazale su se samo kao privremena rješenja. Laseri koji rade takve zahvate jednostavno ne mogu, zbog biologije oka, dati trajni rezultat. Kako biste razumjeli zašto, dopustite da objasnim.

Naše oko ima u sebi prirodnu leću, ona, kada smo mladi, mijenja oblik, izdužena je kada gledamo na daleko, a stisnuta kada gledamo na blizu. Međutim, kada ostarimo ona više ne mijenja oblik i trebamo naočale za čitanje.

Svaki pokušaj da problem leće riješimo a da je ne operiramo nije trajno rješenje. Baš zato, kada više nisam mogao normalno raditi na blizu, 2017. godine operirao sam desno oko i ugradio Johnson & Johnson Symfony leću – prepričava naš sugovornik drugu operaciju oka, kojoj se ovaj put podvrgnuo u vlastitoj klinici u Zagrebu.

 

Ne samo što nije imao nikakvih bolova, nego je već nekoliko minuta nakon operacije sjedio s kolegama i pričao viceve. Operaciju su napravili bez anestezije, samo s kapljicama, te je sve skupa trajalo manje od deset minuta.

- Već drugi dan sam radio, operirao ljude i ugrađivao im tu istu leću! To je fascinantno! Tada sam operirao samo desno oko. No, 2020. godine došlo je vrijeme i za moje lijevo oko. Tada sam opet odlučio problem s lećom riješiti, a čime drugim nego lećom. S obzirom na to da smo od 2019. godine imali među prvima u svijetu, a do danas još uvijek pojedinačno najveće iskustvo s tom lećom, odabrao sam Johnson & Johnson Synergy leću. To je leća koja daje još bolji vid na blizu – ispričao je profesor Gabrić o trećoj operaciji, koju je u Zagrebu u njihovoj klinici obavio njihov stručnjak prof. dr. sc. Ratimir Lazić.

- Danas, kada radim mikrokirurgiju, mogu koristiti konac tanak poput vlasi kose, i to bez povećala ili mikroskopa. No najviše mi je pomogla činjenica da danas kada razgovaram s pacijentima i pitaju me što da rade nakon pedesete i kako da riješe svoj problem s čitanjem, mogu "iz prve ruke" reći: "Ja sam odlučio za sebe ugraditi leće".

Isto tako, kada me mlađi pacijenti pitaju je li lasersko skidanje dioptrije sigurno, mogu reći da sam i sam operiran – iskustvo je kojim je kroz vlastitu priču profesor Nikica Gabrić potvrdio temeljne postavke rada ove svjetski ugledne klinike, za koju je doista obostrano povjerenje ključ rada u četvrt stoljeća postojanja.

Sadržaj je nastao u suradnji Slobodne Dalmacije i Klinike Svjetlost.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešk