Dermatitis (ekcem) je upala gornjih slojeva kože koja uzrokuje stvaranje mjehura, crvenilo, oteknuće, cijeđenje tekućine, stvaranje krasta, ljuštenje i svrab.
Neke vrste dermatitisa zahvaćaju samo posebne dijelove tijela. Iako tačan uzrok nije jasan, stručnjaci vjeruju da kombinacija faktora kao što su geni, okolina i imunološki sistem igraju važnu ulogu u njihovu nastanku.
Vrste dermatitisa:
- Kontaktni dermatitis
- Atopijski dermatitis
- Seboroični dermatitis
- Numularni dermatitis
- Zastojni dermatitis
Kontaktni dermatitis
Kontaktni dermatitis je vrlo česta bolest u općoj populaciji. Ovaj tip ekcema nastaje kao posljedica učestalog kontakta sa svakodnevnim tvarima kao što su deterdženti i hemijska sredstva koja iritiraju kožu. Čak vrlo blagi sapuni, deterdženti i neki metali mogu, nakon čestog dodira, nadražiti kožu. Stručnjaci smatraju da bi se ovo vrsta dermatitisa trebala posebno istražiti sada, u vrijeme pandemije koronavirusa, kada većina ljudi, više nego inače, koristi hemijska sredstva u svrhu čišćenja i zaštite od zaraze.
Jake nadražajne tvari kao što su kiseline i neka organska otapala npr. aceton u sredstvu za uklanjanje laka za nokte, mogu kroz nekoliko minuta izazvati promjene na koži. Češće se javlja kod žena nego muškaraca. Razlog tome je alergija na nikal (nakit) koja se javlja kod 10% žena. Kod osoba starijih od 70 godina češće se javlja kao posljedica primjene topičkih lijekova.
Nekada ponovljena izloženost, čak i vodi, može osušiti i nadražiti kožu. Koža postaje crvena i svrbi, a nakon nekog vremena nastaju mjehurići od kojih se stvaraju kraste. Može se razviti i na licu. Najbolje je izbjegavati kontakt s iritantima i neprestano vlažiti kožu.
Simptomi
Simptomi kontaktnog dermatitisa kreću se od blagog, kratkotrajnog crvenila do teškog nateknuća i mjehura. Osip obično prate sitni mjehurići (vezikule). U početku je osip ograničen na mjesto dodira, ali se kasnije može širiti. Područje osipa može biti vrlo malo ili može prekriti cijelo tijelo, sve u zavisnosti koje hemijsko sredstvo ga je izazvalo.
Ako se tvar koja je uzrokovala osip ukloni, crvenilo obično nestane za nekoliko dana. Mjehurići mogu curiti i stvarati kraste, ali se brzo osuše. Ljuštenje, svrbež i zadebljanje kože može trajati danima ili sedmicama.
Dijagnoza
Utvrditi uzrok kontaktnog dermatitisa nije baš uvijek lako. Većina ljudi nije ni svjesna s kakvim sve hemijskim tvarima dolazi u dodir. Često je važan ključ kod utvrđivanja uzroka kontaktnog dermatitisa mjesto na kojem se prvi osip pojavio.
Ako ljekar posumnja na kontaktni dermatitis, može se napraviti test krpicom. Na kožu se stavljaju male krpice koje sadrže tvari koje obično izazivaju dermatitis tokom 2 dana da se vidi kako će koža reagovati odnosno hoće li razviti osip ispod jedne od njih.
Iako zvuči korisno, testiranje krpicom je komplicirano. Ljekar mora odlučiti koje će tvari testirati, koliko od svake tvari primijeniti i kada treba testove napraviti. Osim toga rezultati testiranja krpicom teško se tumače. Testovi mogu biti lažno pozitivni ili negativni.
Liječenje
Liječenje podrazumijeva izbjegavanja svega što uzrokuje kontaktni dermatitis. Da bi se spriječila infekcija, osoba treba redovno čistiti područje vodom i blagim sapunom. Mjehurići se ne smiju dirati.
Kortikosteroidne kreme ili masti obično ublažuju simptome blagog kontaktnog dermatitisa. Za teške slučajeve kontaktnog dermatitisa propisuju se tablete kortikosteroida. Primjena antihistaminika može također ublažiti svrab.
Sljedećeg ponedjeljka 15. juna čitajte o atopijskom dermatitisu, koji su simptomi, kako se uspostavlja dijagnoza te kako se liječi.