S obzirom da spada u oboljenja koja se na samom početku ne primjećuju, ne bole i nemaju simptome, o liječenju glaukoma i faktorima rizika nastanka ove bolesti odgovore smo potražili u Poliklinici Dr. Sefić gdje smo razgovarali sa doc.dr. Sanjom Sefić - Kasumović.
Prema riječima dr. Sefić - Kasumović, Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da od glaukoma danas pati 13,5 miliona ljudi.
"Glaukom je bolest koja na samom početku nema znakova koji bi upozorili osobu da se treba pregledati i liječiti. Bolest se ne može izliječiti lijekovima, laserom ili operacijom. Traje do kraja života i zahtijeva da pacijent svakodnevno stavlja kapi u oči", kaže dr. Sefić - Kasumović.
Precizira da uslijed povišenog pritiska duže vrijeme, dolazi do oštećenja važnih struktura u oku koje nepovratno stanjuju živac. Ako se ne liječi, povišeni očni pritisak dovodi do odumiranja ili atrofije živca.
Rizične grupe
"Progresiju bolesti osoba primjećuje kao suženje vidnog polja ili gubitak dijela vidnog polja jednog ili oba oka koje vode u oštećenje vidne oštrine", kaže naša sugovornica.
Napominje da se ovo oboljenje može pojaviti kod svakog čovjeka.
"Ipak, određena grupa spada u visokorizične. Rizik pojave bolesti je veći, što je osoba starija. Kratkovidne osobe, stariji od 40 godina, oboljeli od dijabetesa, ostalih metaboličkih bolesti, hipertoničari, a posebno oni koji u porodičnoj anamnezi navode oboljele, kao i oni koji imaju slijepe u porodici bez poznatog uzroka, spadaju u grupu pacijenta s povećanom vjerovatnoćom pojave i razvoja bolesti povišenog očnog pritiska", objašnjava dr. Sefić - Kasumović.
S obzirom da često i ne znaju da imaju ovo oboljenje, glaukom najčešće otkriju kada im pacijenti dođu da odrede naočale za blizinu. Pregled kojim se glaukom dijagnosticira vrlo je kratak i bezbolan.
Iako se radi o vrlo ozbiljnom oboljenju, pacijent danas, na svu sreću, prema riječima dr. Sefić - Kasumović, nema razloga za pretjeranu brigu ukoliko se redovno kontrolira.
"Na raspolaganju su izvanredni lijekovi različitog mehanizma djelovanja koji se propisuju samostalno ili u kombinaciji, a sve s ciljem postizanja željenog pritiska. Ako se to ostvari samo jednim lijekom ili kombinacijom lijekova, a funkcionalni testovi ne pokazuju znakove pogoršanja, prognoza bolesti izuzetno je dobra", otkriva dr. Sefić - Kasumović.
Normalne vrijednosti očnog pritiska
Inače, očekivane vrijednosti očnog pritiska kreću se od 12 do 22 mm Hg (milimetara živinog stuba). Važno je da razlika jednog u odnosu na drugo oko ne prelazi 5 mm Hg.
"Ukoliko se prilikom pregleda otkrije povišen očni pritisak, oftalmolog savjetuje dodatne pretrage. Gonioskopija je pregled očnog ugla na osnovu kojeg glaukom klasificiramo u onaj s otvorenim ili zatvorenim uglom“, kaže naša sugovornica.
Precizira da se glaukom zatvorenog ugla liječi hirurški, puno je rjeđi i javlja se s dramatičnom kliničkom slikom i jakim bolovima u oku i glavi.
"Mnogo češći je glaukom otvorenog ugla ili 'glaucoma simplex' koji je hroničan, uvijek je obostran, bez obzira na visinu pritiska i najčešće se javlja kod starijih“, kaže dr. Sefić - Kasumović.
Posebno naglašava da se pacijentu ne savjetuje da samoinicijativno kombinira ili mijenja propisani tretman liječenja.
"Pacijenti često zaborave, preskoče ili ne koriste lijekove kako je savjetovano. To ne predstavlja problem ukoliko je i ljekar s tim upoznat. Takvom pacijentu se mijenja šema kapanja, jer mu ista ne odgovara. Tada se savjetuju fiksne kombinacije, laserko liječenje ili filtrirajuća operacija“, ističe naša sugovornica i podsjeća da je glaukom bolest koja zahtijeva potpunu suradnju ljekara i pacijenta.
"Razgovor i komunikacija između pacijenta i ljekara o visini pritiska, načinu korištenja propisane terapije, rezultatima funkcionalnih testova ključna je u stabilizaciji glaukoma sa pritiskom koji ne ugrožava dodatno vidni živac", kaže dr. Sanja Sefić - Kasumović.
(NajDoktor.ba)
