I ove godine od 9. do 13. maja na cijeloj teritoriji BiH građanima će biti omogućeno da se besplatno pregledaju na melanom. Radi se o kampanji pod nazivom Euromelanoma, koja se od 2011. provodi i u BiH. Tim povodom razgovarali smo sa mr. sci. med. dr. Hanom Helppikangas, predsjednicom Euromelanoma za BiH.
Govoreći o njenom značaju, doktorica ističe da kampanja ne podrazumijeva samo besplatne preglede madeža i sumnjivih promjena na koži, nego i različite edukacije i aktivnosti na otvorenom, a sve s ciljem promjene svijesti stanovništva o pregledima, samopregledima i rizikofaktorima.
Osim u Sarajevu kampanja se organizira i u Tuzli, Gračanici, Lukavcu, Srebrenik, Banjoj Luci, Bijeljini, Prijedoru, Doboju, Foči, Gradišci, Zvorniku, Trebinju, Mostaru, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Grudama, Zenici i Bihaću.
Povećan broj oboljelih
Dr. Helppikangas, koja stoji i na čelu Udruženja za prevenciju i borbu protiv karcinoma kože melanoma u BiH ističe da se u svijetu, pa tako i u BiH, bilježi povećan broj oboljelih od ovog maligniteta.
"Ako je prepoznat i na vrijeme tretiran melanom je gotovo uvijek izlječiv. No, ako nije otkriven na vrijeme, metastaze i letalni ishod su neizbježni, a palijativno liječenje takvog pacijenta predstavlja veliki teret za zdravstvo, porodicu i društvo uopšte", kaže naša sugovornica.
Inače, u okviri ovogodišnje kampanje Euromelanoma, vrata Dermatovenerološke klinike KCUS bila su otvorena za sve građane, koji su mogli obaviti besplatne preglede madeža i drugih sumnjivih promjena na karcinom kože. Pregledano je 247 pacijenata.
"Sve sumnjive lezije na karcinom kože upućene su na hirušku exciziju u okviru redovnog programa, a u dogovoru sa profesorom Karabegom, šefom Klinike za plastičnu i rekonstruktivnu kliniku KCUS. Kod 27 pacijenata postavljena je dijagnoza bazocelularnog karcinoma, dok su dva pacijenta imala promjene suspektne na maligni melanom. Kod većeg broja pregledanih pacijenata uočeni su atipičnii nevusi, koje ćemo nastaviti pratiti kroz redovne kontrole dermatologa", kaže doktorica.
Edukacija i prevencija
Naime, aktivnosti ove značajne kampanje usmjerene su na edukaciju šire javnosti, naučnu zajednicu i evropske odnosno lokalne političke strukture koje mogu izmijeniti zakonsku regulativu i time omogućiti bolju prevenciju, dijagnostiku i liječenje raka kože.
Cilj kampanje je da se u sklopu sekundarne prevencije besplatno dermatoskopski pregledaju pacijenti kod kojih postoji sumnja na rak kože, a koji su targetirani kroz aktivnosti primarne prevencije i upute na dalje liječenje na plastičnu hirurgiju.
"Dermoskopija je neinvazivna, bezbolna metoda koja omogućava in vivo vizualiziranje struktura melanocitnih i nemelanocitnih lezija, koje se inače kliničkim pregledom ne mogu vidjeti te samim tim i dijagnosticiranje karcinoma kože u ranom stadiju", precizira doktorica.
Faktori rizika
Ona upozorava da je jedan od ključnih faktora rizika za nastanak melanoma povremeno i intenzivno izlaganje ultraljubičastim zracima, posebno ako je praćeno opekotinama.
Inače, posebna pažnja tokom ovogodišnje kampanje bit će posvećena djeci, jer svaka opekotina u djetinjstvu, prema riječima ove dermatologinje, dvostruki je rizik za nastanak karcinoma kože kasnije u životu.
"Svaka opekotina u djetinstvu je duplo veći rizik, jer koža ima kumulativni efekat. Tačnije koža 'pamti'. Također u riziko grupe spadaju osobe sa svijetlom puti, a Bosanci i Hercegovci imaju baš taj tip kože II-svijetao", upozorava dr. Helppikangas.
Nadalje navodi da u rizične skupine spadaju i osobe sa većim brojem nevusa (madeža), osobe sa pozitivnom porodičnom anamnezom na melanom (jedan i dva bliža člana obitelji), kao i osobe koje su već imale neki oblik karcinoma kože i oštećenja od sunca.
Melanom se može pojaviti u svakoj životnoj dobi, iako je kod djece rjeđi i tada je često povezan sa genetskom predispozicijom.
"Iz svakodnevne prakse mogu zaključiti da svako može dobiti melanom, jer svi imamo madeže, ali je važno znati šta donosi izlaganje UV radijaciji, koja dovodi do promjene strukture normalnih ćelija u karcinogene. Imala sam dosta i slučajeva kod osoba sa tamnijim tipom kože sa samo nekoliko nevusa (madeža), a jedan od njih je bio melanom", objašnjava doktorica.
Naša sugovornica ističe da su ona i kolege tokom proteklih godina intenzivnim radom i naporom uspjeli promijeniti svijest građana o štetnosti UV radijacije. Građani su također educirani o samopregledima kože kao i obaveznim pregledima dermatologa.
"Morali smo ući u kampanju koja se u 32 države Evrope godinama provodi. Naši ljudi nisu imali razvijenu svijest o zaštiti od štetnog ultraljubičastog zračenja. Sada se to mijenja. Ovdašnji mentalitet je takav da preferira sunčanje", kaže naša sugovornica.
U proteklih pet godina kampanje besplatan pregled obavilo je više od 10.000 bh. građana.
Dr. Hana Helppikangas naglašava da se njihovi zadaci nastavljaju, a cilj im je formiranje jedinstvenog protokola za melanom, a u planu im je i pokretanje inicijative o zabrani solarija za osobe mlađe od 18 godina, što je praksa evropskih zemalja.
ZAŠTITE SVOJU KOŽU
Tipovi kože
Tip kože opisuje kako vaša koža reaguje na sunce već pri prvom izlaganju: Javljaju li se opekotine ili koža tamni?
Tip kože određuje se na osnovu različitih karakteristika kao što su boja kose i svjetlina tena. Razlikuju se 4 tipa kože:
Tip kože 1:
• Svijetla koža, često s pjegicama
• Plava ili crvena kosa
• Plave ili zelene oči
• Koža iznimno osjetljiva na sunce, ne tamni, već crveni
• Vrijeme samozaštite 3-10 minuta
• Nema smisla pokušavati potamniti s ovim tipom kože – samo si štetite! Koristite losion za samotamnjenje ukoliko želite preplanuli ten.
Tip kože 2:
• Svijetla koža, no malo tamnija od tipa 1
• Plava do tamnoplava kosa
• Plave oči
• Koža osjetljiva na sunce, polako tamni i sklona je opekotinama
• Vrijeme samozaštite je 10-20 minuta
Tip kože 3:
• Malo tamnija put
• Tamnoplava do smeđa kosa
• Razne boje očiju
• Koža malo osjetljiva na sunce, lako i brzo tamni, preplanulost traje dugo
• Vrijeme samozaštite 20-30 minuta
Tip kože 4:
• Svijetlo smeđa put
• Tamno smeđa do crna kosa
• Tamne oči
• Koža nije osjetljiva na sunce, lako tamni I boja se dugo zadržava
NajDoktor.ba/I.Đ.
Slični članci
