Ima dosta ljudi koji ponekad dođu u teške periode svog života (gubitak posla, teška finansijska situacija, zabrinutost za neizvjesnu budućnost, briga za djecu itd.). Dobro je poznato da gubitak posla ili finansijska nesigurnost gotovo uvijek uzrokuju da se čovjek osjeća zabrinut i potišten.
Nažalost, takvi se stresovi tu ne zaustavljaju. Oni mogu da štete organizmu čovjeka. Naučnici sa Univerziteta Mičigen su ispitivali nezaposlene radnike za vrijeme privredne recesije u Americi, sredinom 1980-ih godina. Utvrđeno je da su ti nezaposleni imali daleko više zdravstvenih problema nego stabilno zaposlena grupa sa kojom su se poredili.
Istraživanje je pokazalo da čak i sam strah od nezaposlenosti može oštetiti čovjeka fizički i psihički. Osoba suočena s panikom u vezi s poslom ili drugim teškim trenucima u životu, reaguje povišenjem krvnog pritiska, ubrzanjem srčane frekvencije.
Ako se stres nastavlja, može uzrokovati glavobolje, remećenje srčanog ritma, smanjiti otpornost prema bolestima itd. Međutim, ima i dobrih vijesti.
Ovdje je navedeno nekoliko smjernica uz pomoć kojih se možete "vakcinisati" protiv onih najštetnijih dejstava stresova, uzrokovanih teškim ekonomskim prilikama i izaći iz svega toga zdraviji, sretniji i možda čak jači.
Uzdajte se u pomoć čak i vama nepoznate osobe
Stručnjaci se slažu: najefikasniji način da se oslabi bol uzrokovan teškim vremenima je da dobijete društvenu i emocionalnu podršku. Podrška od porodice i prijatelja je sigurno presudna. Međutim, evo i iznenađenja: ljubaznost stranca može biti čak i važnija.
Podrška grupe ljudi sa sličnim problemima može imati snažan pozitivan uticaj na emotivno blagostanje nezaposlenih. Na sastancima članova grupe za podršku svi aktivno učestvuju u razgovorima o rješenju problema, to jest o pronalaženju posla. Pokušavaju da se kontaktiraju razni poslodavci, članovi međusobno daju emotivnu podršku.
Problem i za čitavu porodicu
Kad čovjek izgubi posao, onda to pogađa ne samo njega lično, već cijelu porodicu. Za sve njih nastupaju teška vremena. Statistike pokazuju da se u takvim vremenima povećava broj nasilja u porodici.
Mnogi od onih koji su izgubili posao ili brinu da im prijeti otkaz, osjećaju se povrijeđeni i ljuti i usmjeravaju bijes na porodicu i prijatelje. I mala razdražljivost može da se pretvori u velike sukobe. Osoba u takvom stanju trebalo bi da kaže svojim ukućanima da je stres u kom se nalazi ustvari uzrok njenog ponašanja i da sve to nije usmjereno na njih lično. Ako takav razgovor u porodici ne smanji ozbiljnost problema, uputno bi bilo zatražiti stručnu pomoć (psihijatar, psiholog).
I ovdje podrška grupe ljudi sa sličnim situacijama može biti od velike pomoći. Nekome ko je najednom ostao bez posla očajnički treba ljubav i podrška partnera. To posebno dolazi do izražaja u vrijeme kada se traži novi posao. Veoma bi razborito bilo kad partner/ka rekao/la da ga/je i dalje voli, da ima puno razumijevanje za sve ono kroz šta prolazi i da se ne prebacuje krivica zbog nastale situacije.
Uključite i svoju djecu
Djeca osjećaju da nešto nije u redu, zato je važno s njima razgovarati o tome šta se događa. To se mora obaviti na način koji ne plaši i treba ih uvjeriti da to nije njihova krivica. Redovni porodični sastanci u tome pomažu.
Djecu treba uvjeriti da će sve biti u redu, a može ih se uključiti, na primjer, i s pitanjem kako što više uštedjeti. Teška vremena mogu i ojačati čovjeka. Možda na prvi pogled izgleda i neozbiljno, ali zaista i neke dobre stvari mogu da proizađu iz teških vremena.
Kao i svaka druga teška situacija, tako će i ova zahtijevati od osobe više pozitivnih kvaliteta, više kreativnosti. Ako ne dopustite da podlegnete strahu i zabrinutosti, ako se više povezete s onima koji su vam spremni pružiti podršku, ako još bolje komunicirate s porodicom i više vremena provodite s njima - tada ćete steći zdrave vještine i doživotne navike, koje prije toga niste imali.
Dr.Ivo Belan/vijesti
