Ako se ovom zabrinjavajućem trendu doda podatak da ovo oboljenje sve više pogađa i mlađe žene, redovan pregled i Papa test, upozoravaju stručnjaci, ostaju glavni vid prevencije.
Koji su rizični faktori nastanka ovog oboljenja? Koje dijagnističke metode se koriste i kako prevenirati rak grlića materice? Na sva ova pitanja odgovor smo potražili u ginekološkoj Poliklinici "Korak do života" iz Tuzle, gdje smo razgovarali sa specijalistom ginekologije i akušerstva dr. Suadom Tinjić.
Faktori rizika
Jedan od najvećih rizika nastanka ovog oboljenja, prema riječima naše sugovornice, jeste infekcija Humanim papilloma virusom (HPV). Faktori rizika također mogu biti i rano stupanje u spolne odnose, kao i rizično spolno ponašanje.
"Rak grlića materice je vrlo čest i na njega otpada 65 posto svih genitalnih tumora. Ovo oboljenje javlja se u dobi između 25. i 30. godine, a u najvećem procentu od 50. do 55. godine života", kaže dr. Tinjić u razgovoru za portal NajDoktor.ba
Naglašava da je rak grlića materice oboljenje koje se može prevenirati ukoliko se otkrije na vrijeme, redovnim pregledima promjene se uočavaju u ranoj fazi i otklanjaju na vrijeme.
"Pod ranom dijagnozom se podrazumijeva otkrivanje bolesti u fazi kada još nema vidljivih simptoma. S obzirom da kod većine malignih tumora razvoj do veličine opipljive mase od 1 cm traje po nekoliko godina, liječnik raspolaže sa dovoljno vremena za ranim otkrivanjem", ističe dr. Tinjić.
Metode za rano otkrivanje raka
Primjena kolposkopije i Papa testa, odnosno eksfolijativne citologije, dijagnostičkih metoda za rano otkrivanje ovog karcinoma omogućila je, kako ističe doktorica, neslućeni napredak u opštoj borbi protiv raka genitalnih organa žene, kao i značajno poboljšanje u uspjehu izlječenja.
Uzimanje Papa brisa zbog pristupačnosti grliću materice je jednostavna, te brza i bezbolna metoda. Preporučuje se svakoj spolno aktivnoj i ženi starijoj od 18 godina koja prvi put dolazi na ginekološki pregled.
"Papa test treba uraditi najmanje jednom godišnje. Ukoliko pacijentica spada u rizičnu skupinu ili ima loš prethodni nalaz, Papa test treba raditi češće, odnosno dva do tri puta godišnje", otkriva dr. Tinjić.
Kolposkopija je usavršeno posmatranje vidnog polja binokularnom lupom i dobrim osvjetljenjem uz čiju pomoć se mogu vidjeti strukturne promjene u sluznici vagine i grlića, a koje se golim okom ne uočavaju. Metoda je jednostavna, bezbolna i neškodljiva, tehnika samog pregleda traje tri do pet minuta.
"Pregled grlića pod kolposkopom pruža mnogo više informacija od posmatranja golim okom, no stručnjak koji ga primjenjuje mora biti vješt da uoči razliku između normalnih stanja na površini grlića i promjena iza kojih se eventualno krije karcinom", kaže dr. Tinjić i dodaje da kombinovana primjena citologije i kolposkopije ima pouzdanost od 99 posto u otkrivanju ranih oblika karcinoma.
Dr. Tinjić objašnjava da je kolposkopija važna dijagnostička metoda za daljnje razjašnjavanje slučajeva sa sumnjivim i pozitivnim citološkim nalazom.
"Pomoću kolposkopa se mogu naći mjesta na površini grlića sa kojih se ciljanom biopsijom uzima materijal za patohistološku pretragu", dodaje dr. Tinjić.
Obuhvatiti veliki dio populacije
Opšte je mišljenje, objašnjava naša sugovornica, da bi se uzimanje briseva trebalo provoditi u svim ginekološkim ordinacijama jer se često dešava da žena samo za vrijeme trudnoće ili u vezi sa trudnoćom posjećuje ginekologa.
Podatak da broj oboljelih od raka grlića materice raste i da pritom pogađa mlađe žene, svojevrstan je alarm i za ljekare i za pacijente, smatra dr. Tinjić.
"U našim prilikama vjerovatno je najracionalnije citološku detekciju uključiti u već postojeće kapacitete i uzimati bris ženama koje ionako dolaze na ginekološke preglede. Iskustva pokazuju da se na taj način može u razdoblju od nekoliko godina obuhvatiti veliki dio ženske populacije u najrazličitijim godinama života odnosno između 20. i 55. godine", savjetuje dr. Tinjić.
Ako se kod ovih žena ne uzme bris, upozorava dr. Tinjić, može se propustiti prilika za blagovremenim otkrivanjem malignog oboljenja. Uzimanje brisa se preporučuje svakoj ženi starijoj od 18 godina, koja prvi put dolazi na pregled.
Prema dobijenom nalazu kolposkopije i Papa testa pristupa se blagovremenom liječenju i otklanjanju promjene na grliću materice.
Terapija preinvazivnog karcinoma materice zavisi od stepena promjene na ćelijama koje nisu karcinomske, ali se mogu razviti u karcinom (displazija), starosti pacijentice i njene želje za rađanjem.
Definitivno izlječenje u slučaju preinvazivnog karcinoma iznosi 98 posto, kaže dr. Suada Tinjić.
Prevencija
• Redovni ginekološki pregled
• Redovne citološke analize
• Prevencija i liječenje vaginalnog iscjetka
• Energično liječenje svih lezija uočeno kolposkopskim pregledom, tu spadaju ektopije
• Poboljšanje lične higijene
• Izbjegavanje čestog mijenjanja partnera
• Korištenje kondoma
(NajDoktor.ba)
