Izvještaj "Neplaćeni zdravstveni račun - Kako nas termoelektrane na ugalj na Zapadnom Balkanu čine bolesnima" procjenjuje da zdravstveni troškovi koji su rezultat zagađenja iz postojećih termoelektrana u BiH iznose do 3,1 milijardu eura godišnje, što predstavlja trećinu ukupnih troškova iz ovog izvora u regiji Zapadnog Balkana.
"Ovaj izračun zdravstvenih troškova direktno povezanih sa zagađenjem zraka od termoelektrana uzima u obzir prijevremene smrti, prijeme u bolnice povezane sa respiratornim i kardiovaskularnim problemima, nove slučajeve hroničnog bronhitisa i simptome donjeg respiratornog trakta, upotrebu lijekova, kao i dane ograničene aktivnosti zbog lošeg zdravlja, uključujući i izgubljene radne dane. Troškovi, koje plaćaju individue i vlade, a ne industrija uglja, uključuju zdravstvene troškove na Zapadnom Balkanu, ali i u regiji Evrope, jer vjetar prenosi onečišćenje zraka preko državnih granica", rečeno je na prezentaciji ovog Izvještaja u Sarajevu.
U Izvještaju se navodi da sagorijevanje uglja radi proizvodnje struje znatno pogoršava zagađenje zraka, koje predstavlja ogroman zdravstveni rizik na Zapadnom Balkanu.
"U Bosni i Hercegovini se nalaze tri od deset najzagađujućih termoelektrana u Evropi. Termoelektrana u Ugljeviku je vodeća u emisijama sumpor dioksida (SO2) u čitavoj Evropi, a prate je termoelektrane u Kaknju i Tuzli. Sumpor dioksid predstavlja posebnu opasnost za zdravlje jer u atmosferi formira suspendovane čestice, koje prouzrokuju čitav spektar zdravstvenih problema".
Visoka stopa preuranjene smrti
Uime Udruženja Vlatka Matković-Puljić istakla je da zagađenje zraka u BiH rezultira ozbiljnim zdravstvenim problemima i visokom stopom preuranjene smrti, hroničnim bolestima pluća te bolestima srca.
Naglasila je da bi se prestankom korištenja uglja za potrebe proizvodnje struje poboljšao kvalitet zraka, a ujedno bi se smanjile i štetne karbonske emisije.
Dodala je da kombinacija ispušnih plinova iz termoelektrana na ugalj, drugih industrijskih postrojenja, transporta i stambenog grijanja ugrožavaju zdravlje i prosperitet zemalja.
Istakla je da cifre Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da ekonomski troškovi preuranjene smrti koje su rezultat zagađenja zraka u BiH iznose 21,5 posto državnog BDP-a, u poređenju sa 4,5 posto u Njemačkoj.
Važno je spomenuti da zdravstvene troškove prouzrokovane radom termoelektrana u BiH ne snose samo stanovnici ove zemlje ili regije Zapadnog Balkana.
"Od oko 8,5 milijardi eura zdravstvenih troškova koje prouzrokuju termoelektrane regije, samo 3,5 milijardi eura otpada na stanovništvo zemalja regije Zapadnog Balkana. Oko 5 milijardi eura zdravstvenih troškova otpada na zemlje članice EU28, plus Albaniju, Bjelorusiju, Moldaviju, Norvešku, zapadne regije Rusije, Švicarsku i Ukrajinu", objašnjeno je u Izvještaju.
Pulmologinja i klinička alergologinja Zehra Dizdarević je kazala da su rezultat velikog zagađenja zraka česti astmatični napadi i povećanje prijema u bolnicu zbog plućnih i srčanih problema.
Izvještaj možete pročitati OVDJE
(NajDoktor.ba/Agencije)
