Kardiovaskularne bolesti kod pacijenata oboljelih od šećerne bolesti su toliko česte da s punim pravom možemo reći da je dijabetes kardiovaskularna bolest, izjavila je prim. doc. dr Aleksandra Grbić, internistica i endokrinologinja iz Univerzitetskog Kliničkog centra Republike Srpske.
Prema njenim riječima kardiovaskularne bolesti, koje obuhvataju moždane i srčane udare, kao i gangrenu stopala, jedan su od vodećih uzroka invaliditeta i smrti kod osoba s dijabetesom.
“S obzirom da je broj osoba s dijabetesom u konstantnom porastu, prognoze za kardiovaskularne bolesti postaju sve više zabrinjavajuće”, upozorava doktorica Grbić.
“Kardiovaskularne bolesti su najčešći uzrok smrti kod osoba s dijabetesom a posebno je zabrinjavajući podatak da većina pacijenata nije ni svjesna ovog rizika. Odrasli s dijabetesom imaju 2-5 puta veće šanse da dobiju srčanu bolest ili moždani udar nego oni bez dijabetesa”, rekla je dr Grbić i objasnila da povišen nivo šećera u krvi dovodi do abnormalnosti u zidu krvnog suda što uzrokuje aterosklerotske promjene (stvaranje masnih naslaga u zidu krvnog suda).
„Povišen krvni pritisak kao čest pratilac šećerne bolesti, takođe doprinosi nastanku ateroskleze. Kao posljedica aterosklerotskih promjena na krvnim sudovima javljaju se poznate komplikacije, od kojih su najčešći srčani udar, angina pektoris, moždani udar, kao i dijabetičko stopalo“.
Dr. Grbić naglašava da su brojne studije pokazale da striktna regulacija nivoa šećera dovodi do redukcije rizika za nastanak komplikacija šećerne bolesti, uključujući i kardiovaskularne bolesti.
Striktna kontrola šećera u krvi, regulisan krvni pritisak, poboljšanje kontrole masnoća u krvi značajno doprinose smanjenju nastanka kardiovaskularnih bolesti. Zato je važno uticati na svijest oboljelih o značaju adekvatne kontrole svih faktora rizika.
“Takođe je potrebno probuditi svijest o svakodnevnom bavljenju fizičkom aktivnošću, barem pola sata dnevno u cilju održavanja zadovoljavajuće tjelesne težine i krvnog pritiska. Adekvatna ishrana, koja podrazumijeva uzimanje hrane s niskim sadržajem masti i soli a sa više vlakana, uz izostavljanje hrane sa visokom sadržajem koncentrovanih ugljenih hidrata je svakako jedna od najznačjnijih mjera za smanjenje rizika nastanka kardiovaskularnih oboljenja. Značajno je spomenuti saradnju oboljelih sa medicinskim timom, kako bi razvili i koristili plan akcije da ostvare svoje ciljeve smanjenja rizika u nastanku kardiovaskularne bolesti”, izjavila je dr. Grbić.
Oboljeli od tipa 2 dijabetesa koji imaju kardiovaskularne faktore rizika (visok krvi pritisak, povišene masnoće u krvi, gojaznost) trebaju biti svjesni da njihovo stanje zahtijeva kako nefarmakološki tako i farmakološki pristup, navodi stručnjakinja. To znači da pored zdravog načina života oboljeli mora biti pod kontrolom liječnika uz korištenje preporučene antidijabetesne terapije, čime se postiže sinergistički efekat na kontrolu šećera u krvi.
Na žalost, veliki broj oboljelih od šećerne bolesti nisu dovoljno svjesni rizika i mogućnosti nastanka komplikacija koje prate ovo oboljenje.
Na ovu činjenicu, između ostalog, ukazuje i jedno istaživanje Američkog udruženja za dijabetes (American Diabetes Association, ADA) prema kojem samo 18% oboljelih od dijabetesa vjeruje da ima povećan rizik za nastanak kardiovaskularne bolesti.
Simptomi koji ukazuju na pojavu KVB komplikacija
Simptomi koji ukazuju na pojavu kardiovaskularnih komplikacija su podmukli i razvijaju se postepeno, navodi dr. Grbić. Iz tog razloga, kaže ona, teško ih je prepoznati u početnom stadijumu a samim time i preduzeti mjere u cilju njihovog liječenja i sprečavanja progresije.
“Simptomi koju ukazuju na mogući nastanak kardiovaskularnih komplikacija su veoma šaroliki i zavise od mjesta zahvaćenosti krvnog suda. Ono što je potrebno naglasiti jeste da kod nastanka infarkta srca kod ove populacije populacije često nema karatkterističnog bola u grudima zbog vegetativne neuropatije, o čemu se takođe mora voditi računa”, kaže dr. Grbić i dodaje da se oboljelim od šećerne bolesti preporučuje da se kod pojave i najmanje nelagodnosti u grudima, praćene slabošću i malasalošću obrate ljekaru.
“Periodične kontrole bubrega u cilju verifikacije i progresije mikroalbuminurije ( pojave bjelančevina u mokraći), su takođe od velikog značaja u cilju procjene rizika za razvoj kardiovaskularne bolesti. Pojava ranica na stopalu, uz nemogućnost pravovremenog zarastanja može da bude jedan od znakova koji ukazuje na razvoj dijabetesnog stopala te je potrebno da se oboljeli uputi vaskularnom hirurgu, ortopedu ili fizijatru”.
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta ‘Znanjem do zdravlja" kojeg provodi Udruženje za razvoj društva Kap uz podršku Novo Nordisk Pharme, s ciljem podizanja svijesti oboljelih od dijabetesa o važnosti prevencije kardiovaskularnih oboljenja.
Prim. Doc. Dr Aleksandra Grbić, internista i endokrinolog
Univerzitetski Klinički centar Republike Srpske
Medicinski fakultet Univerziteta u Banja Luci
