Jako sunce i povećane temperature tokom ljeta primoravaju nas na upotrebu adekvatne zaštite za kožu, oči i ostale dijelove tijela izložene sunčevom zračenju.
Koži je potrebna kvalitetna zaštita tokom ljetnih mjeseci kako bi se održala njena elastičnost i hidriratacija. Dugo i neoprezno izlaganje suncu može biti vrlo opasno i može dovesti do značajnih promjena na koži, od crvenila i opekotina pa sve do nastanka tumora. Uprkos tome veliki broj ljudi još uvijek ne pridaje dovoljno pažnje zaštiti svog tijela od štetnog zračenja.
 
Sunce podiže raspoloženje, budi pozitivne osjećaje i ima utjecaj na tjelesne funkcije. Sunce potiče proizvodnju vitamina D, blagotvorno djeluje na upalne procese na koži poput ljuskanja kože kod seboreje i psorijaze i ubrzava metabolizam, što u kombinaciji s pojačanim znojenjem dovodi do mršavljenja.

Kožu je potrebno nahraniti preparatima koji sadrže kombinaciju vitamina A, C i E te koenzima Q. Oni će koži vratiti normalnu hidrataciju, spriječiti djelovanje slobodnih radikala i povećati elastičnost krvnih žila. Sunčevo zračenje uključuje vidljivo svjetlo i nevidljivo ultraljubičasto zračenje. Postoje tri tipa UV-zračenja – UVA, UVB i UVC.

UVA i UVB zračenje izazivaju promjene na koži, dok se najopasnije, UVC zrake, zadržavaju u gornjim slojevima atmosfere. UVA zračenje je jednako bez obzira na doba dana ili godišnje doba i koža mu je uvijek jednako izložena, a prolazi kroz staklo i vodu. Njegovo štetno djelovanje do izražaja dolazi tek nakon nekoliko godina ili kasnije, jer prodire u duboke slojeve kože i ne izaziva brzi odgovor organizma.

UVA zrake su glavni razlog nastanka alergija na sunce, jer blokiraju imunološki odgovor organizma, potiču proizvodnju slobodnih radikala i usporavaju regeneraciju i vlaženje kože. Tako dovode do slabljenja tonusa kože i nastanka bora. Za razliku od njega, jačina UVB zračenja mnogo ovisi o dobu dana i godišnjem dobu te je najjače u ljetnim mjesecima i sredinom dana od 10 do 16 sati.

Ultraljubičaste zrake oštećuju DNA i s godinama se vrijeme provedeno na suncu zbraja, a do izražaja dolazi kancerogeno djelovanje ultraljubičastog zračenja. Najdrastičnija posljedica je nastanak tumora kože. Stoga je veoma važno koristiti veće zaštitne faktore i ne izlagati se pretjerano suncu. Sunce svakako treba izbjegavati u periodu od 10 do 16 sati kada je zračenje najintenzivnije. Zaštitne kreme trebaju se nanijeti 30 minuta prije izlaska na sunce.

Vrlo je važno da osobe sa svjetlijom puti koje imaju puno pjegica i madeža što manje budu izložene suncu. Potrebno je redovno kontrolisati kožu. Pratite vidljive promjene veličine, boje i oblika madeža, a preporučuje se i pregled kod dermatologa barem jednom svakih nekoliko godina.