"Smanjen postotak vakcinisane djece direktna je posljedica brojnih kampanja protiv vakcinacije koje se posljednjih godina vode u zemljama diljem svijeta, a ovaj negativan trend nije zaobišao ni Bosnu i Hercegovinu i zemlje regiona", izjavio je dr. Sanjin Musa iz Službe za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH. 

Smatra da medijski izvještaji o slučajevima djece koja su nakon primljene vakcine razvila trajni invaliditet, autizam i druge teške komplikacije i bolesti, izazivaju paniku kod roditelja koji, u strahu od mogućih nuspojava, odbijaju da vakcinišu djecu.

Navodi da u Federaciji BiH, ipak, većina roditelja shvata vrijednost imunizacije i odlučuje se za vakcinaciju djece, što je rezultat analize implementacije programa imunizacije u FBiH.

Promjene u percepciji rizika

"Obuhvati imunizacijom iznose između 80-90 posto, zavisno od vrste cjepiva i uzrasta kada se daje cjepivo. Cijepljenje se obavljalo i u privatnom sektoru, naročito u većim gradovima, ali podaci o broju cijepljenih u tom sektoru nisu nam dostupni. U 2016. godini su problemi s nabavkom ovog cjepiva riješeni", kazao je dr. Musa.

Razlozi zašto pojedini roditelji oklijevaju s vakcinacijom djece, navodi dr. Musa, dio su šireg društvenog fenomena, a vezani su uz tendenciju ka promjeni percepcije rizika, gdje se bolesti koje se mogu prevenirati cjepivom smatraju manje opasnim ili s niskom učestalosti (a što je rezultat uspješnosti programa imunizacije), neopravdan strah od cjepiva, skepticizam i nepovjerenje prema državnim ustanovama i farmaceutskoj industriji, izostanak adekvatne medijske potpore, bilo zbog potrage za senzacionalizmom ili nedovoljne edukacije novinara kada je riječ o temama vezanim za zdravstvo, i konačno djelovanje antivakcinalnih lobista, prije svega na internetu i društvenim mrežama.

"Pod pojmom antivakcinalni lobista podrazumijeva se osoba uglavnom bez formalnog medicinskog ili farmaceutskog znanja, koja koristi medije za širenje pseudoznanstvenih podataka i anegdotalnih dokaza, osporavajući zvanična medicinska stajališta", pojašnjava Musa u razgovoru za Fenu.

Posljedice nevakcinisanja su pad kvaliteta kolektivnog imuniteta populacije protiv određenih zaraznih bolesti, što prijeti ponovnim sporadičnim ili epidemijskim javljanjem bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem.

Sporno cjepivo

"U epidemiji morbila u 2014./15. godini, u Federaciji BiH registrirana su 5.103 slučaja, a među njima 553 osobe su hospitalizirane. Komplikacije su češće kod djece mlađe od pet godina i trudnica", naglašava Musa.

Među roditeljima "sporno" cjepivo protiv morbila, zaušnjaka i rubeole (MMR), objašnjava dr. Musa, u upotrebi je pedeset godina.

"U 1981. godini, kombinirana vakcina protiv morbila, zaušnjaka i rubeole (MMR) je uključena u program imunizacije. Uvođenje cjepiva protiv morbila rezultiralo je značajnim smanjenjem registriranih slučajeva morbila, zaušnjaka i rubeole. Za vrijeme ratnih zbivanja u BiH devedesetih godina i osnovna vakcinacija djece je bila ugrožena, ostavljajući jedan dio djece nezaštićenim ili nepotpuno zaštićenim. U poslijeratnom periodu antivakcinalnim lobiranjem, koje je sa zakašnjenjem u odnosu na zemlje Zapada, stiglo i u našu zemlju, MMR cjepivo je povezivano sa strahom i kontroverzom, što je imalo za posljedicu nedostatne ciljne obuhvate imunizacijom", kazao je on.

Komentirajući to da vakcinu MMR mnogi roditelji povezuju s autizmom, dr. Musa podsjeća na članak objavljen 1998. godine, u kojem je izražena zabrinutost zbog moguće veze između MMR cjepiva i autizma. Ističe da je taj članak povučen iz časopisa u kojem je objavljen zbog brojnih naknadno utvrđenih propusta i nepravilnosti, dok je prvi autor ostao bez licence za obavljanje medicinske djelatnosti, a deset suradnika se odreklo članka.

"Veza između MMR cjepiva i autizma je odbačena, što je dokazano brojnim znanstvenim studijama", tvrdi dr. Musa.

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da je tokom razdoblja 2000.-2014., cijepljenjem protiv morbila spriječen 17,1 milion smrtnih ishoda.

U konačnici dr. Musa podsjeća da je u Federaciji BiH imunizacija zakonska obveza, kao i u brojnim drugim zemljama.

NajDoktor.ba