Antibiotici su lijekovi koji djeluju na bakterije, ali ne na viruse. Oni se koriste isključivo na preporuku liječnika u liječenju bakterijskih zaraznih bolesti, a njihova prekomjerna i često neopravdana upotreba dovodi do otpornosti bakterija na njih. Obzirom da su snažno oružje protiv bakterija i infektivnih bolesti moramo ih čuvati, racionalno i strogo indicirano propisivati, kako bi ih sačuvali što duže i koristili za multirezistentne bakterije.
Otpornost na antibiotike je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema koji zahvaća sve sudionike u zdravstvu, ali i izvan njega. Definiše se kao sposobnost bakterije da se odupre djelovanju antibiotika. Otpornost na antibiotike ozbiljno ograničava broj antibiotika dostupnih za liječenje brojnih bolesti. Prije otkrića antibiotika hiljade ljudi umirale su od bakterijskih bolesti kao što su upala pluća ili infekcija nakon operacije.
Od otkrića antibiotika i početka njihove upotrebe sve više vrsta bakterija koje su izravno bile osjetljive na djelovanje antibiotika postalo je otporno na antibiotike te razvilo brojne načine za borbu protiv njihovog djelovanja. Budući da se otpornost povećava i da je mali broj novih antibiotika otkriven i stavljen na tržište, posljednjih godina otpornost na antibiotike je velika prijetnja za javno zdravlje.
Bez antibiotika mogli bi se vratiti u "eru prije antibiotika" razdoblje u kojem transplantacija organa, hemoterapija, intenzivna njega i drugi medicinski postupci ne bi bili mogući, bakterijske bolesti proširile bi se i više se ne bi mogli liječiti, što bi prouzrokovalo brojne smrti.
Neke bakterije više nisu osjetljive na većinu danas poznatih antibiotika, što dovodi u pitanje učinkovito liječenje ozbiljnih i životno ugrožavajućih infekcija. U Evropi svake godine gotovo 33.000 ljudi umire od infekcija, a 700.000 umre u svijetu uzrokovanih bakterijama koje su otporne na antibiotike.
Najcrnji scenarij, ako se trend rasta multirezistentnih bakterija, a među njima gram negativnih koje su ujedno i najuspješnije multirezistentne bakterije, nastavi, predviđanja su da će do 2050. godine u svijetu umrijeti 10.000 000 ljudi od tih bakterija.
Procjenjuje se da se godišnje pojavi ukupno 8,9 miliona infekcija povezanih s pružanjem zdravstvene skrbi u vuropskim bolnicama i ustanovama za dugotrajnu njegu.
