S tim da je, naglašava Aćimović, kod pojedinih vakcina, u prethodnom periodu povremeno dolazilo do pada obuhvata te se on kretao između 80 i 90 posto (naprimjer vakcina protiv dječije paralize, vakcina protiv morbila, rubeole i parotitisa..)..
Aćimović objašnjava da su posljedice izbjegavanja vakcinacije dvojake.
Pojava epidemija
"Na pojedinačnom planu, nevakcinisana osoba je pod rizikom obolijevanja čak i u potpuno vakcinisanom okruženju, ukoliko u takvu sredinu dospije izvor zaraze ili ukoliko ona sama putuje u zemlje gdje ima nevakcinisanih. Na grupnom planu, ako ima dosta nevakcinisanih (stručno se kaže: ako je nizak kolektivni imunitet, tj. procent zaštićenih), javljaju se epidemije", pojašnjava ona.
Nevakcinisana djeca imaju 35 puta veću vjerovatnoću da obole od malih boginja u odnosu na njihove vakcinisane vršnjake. Kada se javi epidemija među nevakcinisanom populacijom, raste rizik od obolijevanja i jednog broja vakcinisanih građana.
Podsjeća da su se na području Republike Srpske već javljale epidemije kao posljedica nevakcinisanja.
"Klasičan primjer ovakvih epidemija su epidemija rubeole 2009. i 2010. godine (ukupno 1.150 oboljelih), epidemija parotitisa ili zaušnjaka u periodu jun 2011. – april 2013. godine (oko 8.400 oboljelih osoba), te morbila (malih boginja) u 2014. i 2015. godini (više od 4.000 oboljelih)", kazala je Aćimović u izjavi za Fenu.
MMR je vakcina protiv morbila (malih boginja), rubeole (crvenke) i parotitisa (zaušnjaka).
Veza između MRP vakcine i autizma
"Radi se o bolestima koje izazivaju virusi, te protiv njih nema efikasnog lijeka, a u određenom broju slučajeva mogu izazvati vrlo teške posljedice kod oboljelih. Male boginje mogu dovesti do upala pluća, upale mozga, sljepila, ili čak do smrtnog ishoda. Zaušnjaci mogu dovesti do meningitisa, gluvoće, upale testisa. Rubeola takođe može dovesti do upale mozga i krvarenja, ali je najopasnija za trudnice jer može izazvati pobačaj ili teške anomalije kod nerođene bebe", naglašava Aćimović.
Veza između MRP vakcine i autizma je prvi put spomenuta u studiji koja je 1998. objavljena u Velikoj Britaniji, na izuzetno malom uzorku (12 djece), i koja je privukla veliku medijsku pažnju. Međutim, navedena studija je kasnije detaljno analizirana te je utvrđeno niz ozbiljnih stručnih nedostataka. Objavljeni članak je povučen, a svi koautori su povukli svoju podršku studiji, prepričava konkretan slučaj Aćimović.
Nijedna od studija nije pokazala da postoji veza između MRP vakcine i poremećaja iz spektra autizma.
Navodi da ne postoji dokaz koji sugeriše da bilo koja druga vakcina može povećati rizik od nastanka poremećaja iz spektra autizma, te je potvrđeno da ne postoji veza između upotrebe konzervansa u vakcinama, poput tiomersala koji sadrži etil živu, i poremećaja iz spektra autizma, tvrdnje su širih i detaljnijih istraživanja na velikim uzorcima stanovništva, kao i detaljna analiza raspoloživih podataka koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija.
Jačati svijest
Zakon o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti Republike Srpske (Službeni glasnik Republike Srpske broj 14/10) definiše obavezne mjere za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti u Republici Srpskoj, u koje spada i vakcinacija, kao i kaznene odredbe u slučaju neprovođenja propisanih mjera.
Međutim, potrebno je stalno raditi na povećanju svijesti o značaju vakcinacije, jer je, po mišljenju Aćimović, vakcinacija na neki način postala žrtva svog izvanrednog uspjeha.
"Potrebno je da provodimo stalnu edukaciju radi unapređenja znanja svih aktera koji učestvuju u sistemu imunizacije: donosioci odluka, zdravstveni profesionalci, roditelji, djeca, mediji, odnosno čitava društvena zajednica, među kojima mora postojati stalna komunikacija", apelira Aćimović.
NajDoktor.ba
