Neugodan zadah iz usta, medicinski nazvan halitoza, gotovo da je svako u jednom momentu života iskusio bilo na vlastitom primjeru ili u svakodnevnim susretima s drugim ljudima. Halitoza je nešto o čemu svi brinemo, veoma lako se primijeti kod drugih, ali mi nikada nismo potpuno sigurni kakav je kvalitet našeg vlastitog daha. 

Ukoliko mislite da možda imate loš zadah, jednostavnim testom to možete utvrditi: pređite jezikom preko unutrašnjeg dijela ručnog zgloba. Pričekajte koju minutu da slina ispari s kože i pomirišite – ako je miris neugodan, onda je sigurno takav i vaš dah.

Druga tehnika provjere obuhvata jednostavnu provjeru mirisa vlastitog daha. Duboko udahnite i prekrijte usta rukama. Zatim izdahnite i udahnite kroz nos kako biste omirisali vlastiti dah. Ako postoji sumnja da loš zadah dolazi iz nosa, to isto možete napraviti i izdisanjem kroz nos.

Ili na koncu upitajte nekoga kome u potpunosti vjerujete da pomiriše vaš dah. Nemojte se uvrijediti ako vam ta osoba kaže da postoji problem. Zar biste radije da živite u neznanju?  

Općenito, loš zadah, nije opasan. U većini slučajeva uzrokuje ga loša oralna higijena.

Komadići hrane koji se zaglave između zuba ili ostanu na jeziku truhnu i mogu uzrokovati loš zadah.

Hrana sa intenzivnim mirisom poput bijelog i crvenog luka, nekih mliječnih proizvoda (poput sira), kafa, cigarete ili neke vrste lijekova mogu kratkotrajno uzrokovati loš zadah iz usta.

Naslage raspadajuće hrane i komadići druge prljavštine mogu se skupljati na površini krajnika, te predstavljaju još jedan mogući izvor neugodnog zadaha.

Loš zadah mogu uzrokovati i neka medicinska stanja poput suhih usta, dijabetesa, gastritisa, infekcija grla, nosa ili pluća, kao i problemi sa jetrom i bubrezima.

Savjeti za svjež dah

Pravilno i redovno perite zube. Ono je veoma  značajno za održavanje svježeg daha.

Četkajte ili stružite površinu jezika. Specijalni mekani gumeni čistač koji se zove strugač jezika može otkloniti bakterije sa zadnjeg dijela jezika, a koji se može izostaviti prilikom četkanja zuba.

Koristite konac za zube.Četkanje zuba čisti samo 60% površine zuba. Korištenjem konca za zube otklanjate ostatke hrane zarobljene između zuba, koja može inače početi truhnuti i neugodno mirisati. Još jedan proizvod koji možete kupiti za čišćenje prostora između zuba jeste interdentalna četkica.

Koristite antibakterijsku tečnost za ispiranje usta. Najbolje vrijeme da koristite ovu tečnost jeste prije spavanja. Postoji mnogo različitih vrsta tečnosti za ispiranje usta. Većina ih sadrži alkohol, međutim, alkohol može isušiti i iziritirati usnu duplju, stoga, ako vam se jave ovi problemi, pređite na proizvod koji ne sadrži alkohol već hlorheksadin ili hidrogen peroksid.

Održavajte vlažnost usne šupljine – pijte mnogo vode, žvačite žvakaću gumu bez šećera ili pojedite jabuku, što će potaknuti proizvodnju sline. Kad god nešto pojedete ili popijete stvara se nova količina pljuvačke koja je važna za odvijanje normalnih procesa u usnoj šupljini te otklanjanje neugodnih mirisa. Međutim, žvakaća guma ne smije postati zamjena za pravilnu higijenu usta.  

Redovno posjećujte stomatologa. Prilikom tih posjeta zubar vam može skinuti naslage i kamenac sa zuba, te možete provjeriti da li su vaše navike čišćenja zuba odgovarajuće. Tom prilikom, također, stomatolog vam može potvrditi da li imate loš zadah.

Prestanite pušiti. Ako pušite, vaš dah vjerovatno miriše na ustajali dim. Pušenje cigareta također povećava rizik od oboljenja desni, koje predstavlja još jedna uzrok neugodnog zadaha.   

Izbjegavajte jako začinjenu hranu ili hranu jakog mirisa – hrana poput luka, češnjaka, ljute paprike, kobasica, ne samo da ima jak i neugodan miris, već može biti teška i za probavu te izazvati plinove u želucu koji zatim mogu pridonijeti zadahu iz usta.

Ako mislite da vam se dah nije poboljšao bez obzira šta ste uradili, možda uopšte i nemate neugodan zadah. Neke osobe su ubijeđene da imaju loš zadah iz usta kada to ustvari nije slučaj. Ovo stanje naziva se halitofobija.

Osobe za halitofobijom imaju paranoidan strah od mogućnosti da imaju loš zadah, te postaju opsjednuti čišćenjem zuba, žvakanjem žvaka i korištenjem osvježivača daha.

Liječenje halitofobije uključuje terapije razgovorom i kognitivne biheviorističke terapije u cilju pomaganja osobi da prevaziđe paranoju po pitanju kvaliteta njenog/njegovog daha.

(NajDoktor.ba)