Dr. Čaluk: Kardiovaskularna oboljenja su najčešća kod osoba s dijabetesom, a mogu se prevenirati
Veliki broj pacijenata s dijabetesom obolijeva od kardiovaskularnih bolesti koje su uzrok za preko 50% ukupne smrtnosti opće populacije u razvijenim i zemljama u razvoju, dok sve ostale bolesti zajedno uzrokuju preostalih (50%) smrtnosti, podaci su kojima raspolaže prof.dr.sc.med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog.
«Gotovo da se može reći da sve što je zaista bitno u dijabetesu, predstavlja zapravo kardiovaskularne probleme. Tako osobe s dijabetesom imaju 2-4 puta veću vjerovatnoću da će umrijeti od infarkta miokarda (srčanog udara) nego osobe bez dijabetesa. Osobe s dijabetesom imaju 2-4 puta veću vjerovatnoću da će dobiti moždani udar u odnosu na osobe bez dijabetesa», rekao je Čaluk.
Prema njegovim riječima, kardiovaskularne bolesti su i na takozvanim perifernim krvnim žilama, posljedica nedovoljno reguliranog dijabetesa, što je nekad povezano i s potrebom za amputacijama ekstremiteta, kaže Čaluk.
Mikrovaskularne komplikacije dijabetesa (bolesti sitnih krvnih žila) uzrok su oslabljene cirkulacije na prstima, stopalima, šakama... Pored navedenog, ozbiljne vaskularne (krvnožilne) komplikacije dijabetesa uključuju oštećenje vida, nekad i do sljepila, kao i oštećenje funkcije bubrega, nekad i do potpunog zastoja.
Kako smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti?
Za smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti u osoba s dijabetesom neophodna je, prije svega, redovna kontrola visine glukoze u krvi što može drastično da umanji rizik od infarkta, moždanog udara, sljepila, amputacija ekstremiteta i sično.
„Važna preporuka za osobe s dijabetesom svakako je fizička aktivnost. Poznato je da rekreacija, sport, pa i samo brže hodanje, imaju blagotvorne efekte na snižavanje glukoze u krvi. Fizička aktivnost djeluje pozitivno i na kardiovaskularni sistem tako što povećava srčanu rezervu, održava elastičnost krvnih žila, smanjuje krvni tlak, snižava puls, smanjuje rizik od srčanog udara itd.“, rekao je dr. Čaluk.
Prema njegovim riječima dijabetes tipa 2 često je ozbiljna komplikacija prekomjerne tjelesne težine, jer velike količine deponirane masti u gojaznih osoba mijenjaju metabolizam i uzrokuju otpornost na djelovanje insulina. Tako je i za prevenciju nastanka dijabetesa 2, ali i za njegovo bolje liječenje ako se već pojavio, neophodno smršati ako je osoba s prekomjernom tjelesnom težinom.
Posebno opasna je loša navika pušenja, kako u općoj populaciji, tako i naročito među osobama s dijabetesom. Pušači imaju višestuko veće rizike od nepušača da dobiju infarkt, moždani udar ili amputaciju ekstremiteta, a ako su već operirani na srcu ili imaju ugrađene koronarne stentove, pušenje drastično podiže rizik od začepljavanja premosnica (bypass-a) i začepljenja stentova. Stoga je imperativ i obustava zloupotrebe duhana.
„Zbog povećane sklonosti osoba s dijabetesom da odlažu holesterol u zidove krvnih žila, visina holesterola koja je dozvoljena u dijabetesu je vrlo strogo definirana. Stoga se ovim osobama, ističe dr. Čaluk nastoji smanjiti visina holesterola na niže vrijednosti, nego je to slučaj s osobama koje nemaju dijabetes.
„Pošto je visoki krvni tlak (hipertenzija) čest u dijabetesu, a već rečene promjene u krvnim žilama bivaju dodatno otežane hipertenzijom, to je i visina krvnog tlaka kojeg nastojim postići u dijabetesu niža nego za osobe bez dijabetesa, tj. kontrola krvnog tlaka je u dijabetesu znatno postrožena. Ovim se čuva i funkcija bubrega, koja se dugogodišnjimm dijabetesom može znatno oštetiti. U ovom kontekstu, pored lijekova, neophodna je i neslana ishrana koja znatno može doprinijeti boljoj kontroli tlaka“.
Informiranost pacijenata od velikog značaja
Kao jedan od problema doktor Čaluk navodi i nedovoljnu informiranost pacijenata o mogućim komplikacijama.
„Pacijenti s dijabetesom su gotovo u pravilu sasvim nesvjesni velikog rizika koji im prijeti od kardiovaskularnih komplikacija. Rijetki su adekvatno zdravstveno osviješteni, educirani i svjesni ozbiljnosti situacije u kojoj se nalaze. Poanta stroge kontrole dijabetesa i stroge kontrole visine šećera u krvi, visine krvnog tlaka i visine holesterola u dijabetesu, upravo je u smanjenju kardiovasluarnog rizika. Prosječna kontrola dijabetesa (a to zapravo znači nedovoljno dobra kontrola) rezultira time da npr. osobe s dijabetesom 2, životne dobi 50 godina u prosjeku žive oko 8,5 godina kraće nego prosječni pedesetogodišnjaci bez dijabetesa“, navodi dr. Čaluk.
Kontrola kardiologa jednako važna kao i enokrinologa
Osobe s dijabetesom gotovo da su predodređene da imaju kardiovasklularne komplikacije, stoga je važno da imaju redovne i kardiološke kontrole.
„Iako se nekad ne mogu spriječiti, redovnim pregledima kardiovaskularne komplikacije se svakako mogu odgoditi, ublažiti, ili liječiti efikasnije», napominje naš sagovornik te dodaje kako se život može produžiti i učiniti kvalitetnijim uz adekvatno kardiološko zbrinjavanje osoba s dijabetesom, a naročito uz adekvatnu kardiovaskularnu prevenciju.
Za razliku od prosječne populacije, u dijabetesu nekad i sama prevencija mora obuhvatiti uključivanje konkretnih lijekova. Stoga je još jednom važno naglasiti da osoba s dijabetesom mora biti pod kontrolama kardiologa jednako kao što mora biti pod kontrolom endokriniloga/dijabetologa.
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta ‘Znanjem do zdravlja"
Slični članci
