Međunarodni dan pažnje posvećene mucanju i govornim manama: Neinformisanost vodi ka predrasudama

Govor je specifično ljudska sposobnost komunikacije. Od velike je važnosti za normalno funkcioniranje čovjeka u zajednici, stoga svaki poremećaj ove funkcije može osjetno utjecati na razvoj i psihologiju svakog pojedinca.

Normalan život i funkcioniranje čovjeka u zajednici otežano je u slučajevima kada čovjek ne govori ili kada razvije neke govorne mane.

Osobe koje mucaju različitih su zanimanja, kulturoloških karakteristika, ličnih iskustava i postignuća. Neinformisanost je jedan od razloga zbog kojeg se osobe koje mucaju ponekad suočavaju s diskriminacijom, predrasudama i izoliranošću iz društva.

Ako čovjek ima potrebu govoriti, želi nešto reći i poznaje neki jezik, centralni živčani sistem potiče na rad govorne organe i kontroliše njihov rad. U toj kontroli sudjeluje i sluh kojim dobivamo informaciju kako zvuči ono što izgovorimo.

Poremećaji govora mogu se podijeliti na poremećaje fonacije (afoniju - kada je glas osobe gotovo nečujan i disfoniju - kada je glas osobe promukao) te poremećaje artikulacije. U poremećaje artikulacije ubrajamo disartriju (osoba govori prebrzo, presporo ili isprekidano), anartriju (govor je u potpunosti onemogućen) te mucanje i dislalije. Ni kod poremećaja fonacije ni kod poremećaja artikulacije nije oštećen centar za govor u mozgu.

Poremećaje govora nastale zbog oštećenja centra za govor u mozgu nazivamo afazijama. One mogu biti motorične ili senzorne, ovisno o tome gdje se poremećaj centra govora dogodio.

Kad osoba zna kako bi trebalo izgovoriti riječ, a ne može te pritom razumije tuđi govor, radi se o motoričnoj ili ekspresivnoj (Brocinoj) afaziji. Ovakve poteškoće posljedica su oštećenja u frontalnom režnju mozga, gdje se i nalazi motorički centar govora.

Kod osobe koja ne razumije govor drugih osoba, a razumije neverbalni govor, može govoriti, ali je taj govor poremećen (krivo odabiranje riječi, stvaranje kovanica, zamjena značenja riječi, ponavljanje pojedinih riječi) onda se tu radi o senzornoj ili receptivnoj (Wernickeovoj) afaziji. Oštećenje je u predjelu temporalnog režnja mozga, gdje je senzorni centar govora.

Dislalija

Dislalija je poremećaj izgovora glasova kod osobe s normalnim sluhom, intelektom i normalnim radom govornih organa. Odnosi se na neispravan izgovor glasova, na njihovo ispuštanje, zamjenu drugim glasovima, ali i na mijenjanje njihova mjesta u riječi.

Dijete uči govor od svoje okoline. Ako neko u njegovoj blizini ima poremećaj izgovora, dijete ga može usvojiti. Isto tako, predugo tepanje djetetu može kočiti normalni razvoj izgovora.

Mucanje

Mucanje je poremećaj govora u kojem je normalan tok govora prekinut ponavljanjem, produžavanjem ili umetanjem glasova, slogova ili riječi. Pauze i zastoji u govoru obično su praćeni učestalim treptanjem, crvenilom, znojenjem, širenjem zjenica, ubrzanim pulsom, tikovima te povećanom napetošću mišića usana, jezika i lica.