U BiH godišnje od karcinoma debelog crijeva oboli oko 1.500 osoba. To su podaci GLOBOCAN-a, međunarodne Agencije za istraživanje raka i baze podataka, jer naša zemlja još uvijek nema registar za tumore.
Prema riječima doc. dr. sci. Maje Banjin, interniste sa subspecijalizacijom onkologije na Klinici za onkologiju pri Univerzitetskom kliničkom centru u Sarajevu (UKCS), rak debelog crijeva (kod oba spola) i karcinom dojke (kod žena) su najčešće zloćudne bolesti među našim stanovništvom i ujedno vodeći uzročnici smrti.
Imamo znanje
I pored toga, pacijentima koji su oboljeli od raka debelog crijeva nisu dostupni najnoviji lijekovi sa kojima raspolažu klinike na zapadu, jer, kako nam reče docentica, naša država za to nema novaca.
"Od pet idealnih bioloških lijekova, mi imamo jedan, ali ni njega ne mogu dobiti svi pacijenti, nego samo 30 posto njih. Ostali su na listi čekanja i po godinu. U međuvremenu podvrgavaju se hemoterapiji. Neki i ne dočekaju da ga dobiju", kaže Banjin.
Nije sigurna Banjin da li BiH zaista nema novaca za ovako teške pacijente ili su ona pogrešno raspoređena.
"Jednom mjesečno se predstavnik naše klinike sastaje sa uposlenicima Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, koji je nadležan za kupovinu tzv. pametnih lijekova, kako bi pokušali naći način za rješavanje ovog problema. Međutim, to očigledno ide teško", naglašava Banjin.
Iako na Klinici za onkologiju rade ljudi koji posjeduju znanje, volju i želju za rad i sa najtežim bolesnicima, ono što kvari takvu sliku, je upravo nedostatak prijeko potrebnih lijekova.
"Naše medicinske sestre i kompletan ljekarski tim su osposobljeni da pacijentima daju najsofisticiranije lijekove, imamo odlične radiologe, dobre hirurge, ali nemamo lijekove", ističe Banjin.
Podmukla bolest
Kako se radi o podmukloj bolesti, koja u većini slučajeva simptome počinje davati već kada je karcinom metastazirao, najbolja prevencija bi bila uvođenje skrininga koji otkriva rak u početnoj fazi kada je i liječenje uspješno. Međutim, mi ni to nemamo.
"Skrining procedure za rak debelog crijeva u BiH nisu napravljene. Provođeni su projekti u sklopu kojih se na kratko vrijeme jedna određena populacija ljudi na određenoj regiji skrinirala. To se planira uraditi, ali kao i za sve, novac je najveći problem", kaže Banjin.
(A. S. Faktor.ba/Foto: K. Softić)
