Sinusi su šupljine u kostima oko nosa zbog čega se i zovu paranazalni sinusi. Razlikujemo frontalne (iznad oka i nosa), etmoidalne (između očiju kod korijena nosa), maksilarne (sa svake strane nosa) i sfenoidalne (duboko iza nosa) sinus.
Svaki od navedenih sinusa je paran, a sa svake strane zamišljene crte od čela do brade kroz nos smjestio bi se po jedan sinus. Svi sinusi imaju otvore koji se otvaraju u našem nosu. Upala sinusa - sinusitis odnosno rinosinuitis predstavlja upalu sluznice koja oblaže nos i sinuse. Najčešći uzroci upale su virusni i bakterijski uzročnici, a sama upala se češće javlja kod alergičara.
Glavni znaci upale sinusa su začepljenost i curenje nosa, slijevanje niz ždrijelo, grlobolja, povišena tjelesna temperatura, gubitak njuha te glavobolja. Obzirom na trajanje bolesti, upalu sinusa možemo podijeliti na akutnu (do jednog mjeseca), subakutnu (do tri mjeseca) i kroničnu (više od tri mjeseca) upalu. Učestala prehlađenost i začepljenost sinusa nije normalna pojava, stoga bi se u takvim slučajevima trebao posjetiti liječnik. Kada znamo kako nastaju upale sinusa, nije teško shvatiti zašto su one češće ljeti kada većina ljudi pali klima uređaje.
Ako u slučajevima hroničnog sinuitisa nema poboljšanja na medikamentoznu terapiju, u obzir dolazi i hirurška terapija. Neliječena akutna upala sinusa ili njihova učestala pojava mogu dovesti do razvoja hronične upale. Problem kod hroničnih upala je to što nije dovoljno liječenje dekongestivima i antibioticima. Razlog nastanka hronične upale je gubitak funkcionalnosti sluznice sinusa te nemogućnost izbacivanja sekreta iz šupljina.
Svaka upala koja se ne liječi može prijeći na okolne strukture, pa tako i ovaj tip upale. Iako su takve komplikacije danas rijetkost, upala sinusa može prijeći na oko (što je najčešće), ali i na kost i mozak.