Istraživanje je provedeno u tri kantona Sarajevski, Zeničko- dobojski i Srednjobosanski kanton, na uzorku od 1.200 mladih uzrasta od 13 do 17 godina.
Direktor Porodičnog savjetovališta Sarajevo Senad Alić je kazao da je cilj istraživačkog projekta "Putokazi u zdravije društvo" je zapravo preveniranje i skretanje pažnje društvu, roditeljima, na rizičnosti ovisnosti, kreiranje projekta primarne prevencije ovih društvenih pojava, te promoviranje zdravijih stilova života.
Smatra da je neophodno razviti metodologiju koja će biti privlačna mladim ljudima, da dobiju konkretne informacije o ovisnostima.
Direktor Udruženja "Narko-ne" Amir Hasanović pojašnjava da je trenutno najveći problem internet, čak 20 posto ispitanih koristi internet svaki dan šest sati, a 73 posto ispitanih učenika su kazali da internet koriste duže od šest sati, 63 posto je izjavilo da uopće nemaju kontrolu od roditelja, niti imaju određenih restrikcija o pitanju korištenja interneta, „a to znači da oni nemaju kontrolu nad internetom, već internet ima kontrolu nad njima“.
Oko 34 posto mladih je izjavilo da konzumiraju cigarete "jer ih to opušta", a 47,5 posto je izjavilo da konzumira alkohol samo u određenim prilikama, kada su proslave, rođendanske zabave i drugo.
Istraživanje je pokazalo da mladi ljudi nemaju dovoljno informacija o samom dejstvu marihuane. A 33 posto je izjavilo da je marihuana manje štetna nego cigarete, 38 posto je izjavilo da marihuana nema negativno djejstvo kod tinejdžera, nego samo kod odraslih. To pokazuje da oni nemaju informacija.
Oko 40 posto ispitanih vole igre na sreću, a čak 50 posto je izjavilo da igraju neku od igara na sreću zbog dosade.
Hasanović kaže da su globalna istraživanja pokazala da je "dosada" jedan od glavnih uzroka zbog čega mladi ljudi eksperimentiraju s određenim supstancama, a u BiH pet posto mladih je izjavilo da čita neku knjigu, 25 posto da se bave nekim sportom, a 15 posto da se dosađuju u slobodno vrijeme.
"Podaci su zabrinjavajući, a iskreno se nadam da ćemo ovim istraživanjem inicirati savremeniji pristup u razvoju oblasti prevencije ovisnosti, te da će to postati značajan dio zdravstvenih, socijalnih, sigurnosnih omladinskih politika na svim nivoima vlasti", zaključio je Hasanović.
Preporuka je da treba preventivne aktivnosti usmjeriti na zdrave stilove života, inovirati programe univerzalne prevencije prateći rezultate ovog istraživanja, intenzivirati programe selektivne prevencije koji bi obuhvatili mlade koji iskazuju znakove ovisničkog ponašanja, te uključiti mlade u osmišljavanje i kreiranje slobodnog vremena mladih.
Projekt je podržalo Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke.
NajDoktor.ba