Cilj je uvođenje pravila kojima se mijenjaju loše prehrambene navike djece i učenika, da se kroz pravilnu ishranu zaštiti njihovo zdravlje, ali i unaprijedi ponuda školskih užina u smislu da su one nutritivno bogate i da odgovaraju zdravstvenoj ispravnosti.
Pravilnik sadrži preporuke o hrani koja treba biti zastupljena i koja će zadovoljiti energetske i nutritivne potrebe djece i učenika određenih uzrasta, ali i preporuke o hrani koja bi trebala biti u ograničenoj upotrebi ili potpuno izbačena iz školskih kantina.
Očekuje se da će Pravilnik uskoro stupiti na snagu, a mišljenje na Pravilnik dala je i Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, jer je cilj da on zaživi na terenu i da se može jasno kontrolirati njegova primjena.
Rezultati istraživanja sublimirani u publikaciji 'Pretilost djece osnovnih škola KS' pokazali su da broj gojazne djece raste, stoga je Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade KS pokrenulo izradu navedenog pravilnika, ali i uvelo dodatni treći čas tjelesnog odgoja u školama u cilju povećanja njihove fizičke aktivnosti.
Rezultati istraživanja u osnovnim školama pokazali su da oko 50 posto djece ima poremećaj u indeksu tjelesne mase, a veliki broj njih je svrstan u kategoriju prekomjerno gojaznih osoba.
U srednjim školama rezultati istraživanja su nešto bolji i pokazuju da je oko 18 posto djece pretilo.
Direktori škola upoznati su sa rezultatima istraživanja i date su im smjernice na koji način se školski sistem treba postaviti u rješavanju te problematike.
Pretilost predstavlja faktor rizika za razvoj drugih patoloških stanja ili bolesti kao što su: metabolički sindrom, šećerna bolest, hiperlipidemija, hipertenzija, ateroskleroza, respiratorne bolesti, osteoartritis..
Više o pretilosti pročitajte OVDJE.
NajDoktor.ba
Slični članci
