Nekada su se samo starije osobe žalile na glavobolju, bolove u kostima i zglobovima kod promjene vremena u vidu zahlađenja, kiše ili snijega. Danas znamo da skoro sve osobe na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske prilike. Posljednjih desetak godina svjedoci smo naglih vremenskih promjena, izmjenjuju se godišnja doba bez prijelaznih razdoblja, dnevne razlike u temperaturi ponekad iznose i 15-20°C, globalno zagrijavanje našeg planeta odvija se znatno brže od predviđenog.Stoga je interes ljudi za vremenske prilike i neprilike i njihov utjecaj na zdravlje u svijetu sve veći.
Razvijena je nova grana meteorologije – biometeorologija koja se bavi utjecajem vremena na ljude, životinje i biljke. Biometeorološka prognoza sadrži opis meteorološke situacije i najavljuje dolazak onih vremenskih prilika koji mogu nepovoljno utiecati na zdravlje ljudi. U dnevnim novinama, na internetu, radiju i televiziji svakodnevno možemo čuti i vidjeti informacije koje nas upozoravaju da se period nepovoljnih biometeoroloških prilika nastavlja i da bi meteoropati mogli imati smetnje u vidu glavobolje, nesanice, razdražljivosti, slabije koncentracije i slabijeg raspoloženja, a hronični bolesnici pogoršanje svojih tegoba. Cilj biometeorološke prognoze je na vrijeme upozoriti osobe osjetljive na nepovoljne vremenske uvjete kako bi na vrijeme spriječile nastanak zdravstvenih tegoba.
ŠTA JE METEOROPATIJA?
Meteoropatija se definiše kao grupa simptoma i reakcija koje se manifestuju kada dođe do promjene jednog ili više meteoroloških faktora. Meteorološki faktori su temperatura i vlažnost zraka, vjetar, atmosferski tlak, kiša i grmljavina, te efekt ionizacije.
Sam izraz meteoropatija dolazi od grčke riječi meteoron (nebeska pojava) i pathos (bolest).
KO JE METEOROPAT?
Gotovo sve osobe na određeni način reaguju na nepovoljne vremenske prilike. Rijetki se osjećaju dobro za vrijeme izrazito visokih ili izrazito niskih temperatura ili kod naglih promjena pritiska zraka. Ljudski je organizam vrlo osjetljiv na promjene u temperaturi, vlažnosti, vjetru, pritisku zraka, insolaciji, oborinama, pozitivnoj ili negativnoj ionizaciji zraka, naročito kada se ti faktori povećavaju ili smanjuju.
No, meteoropat je osoba kod koje je pojava zdravstvenih tegoba ili pogoršanje osnovnih bolesti redovno povezano s lošim vremenskim prilikama. Statistički gledano najčešće su to žene srednjih godina, starije osobe i hronični bolesnici ili ukupno gledajući svaki treći stanovnik našeg planeta.
Osim na zdravlje vremenske prilike utiču i na raspoloženje, ponašanje i opće tjelesno stanje organizma svakog čovjeka.
Meteoropatske tegobe najizraženije su kod naglih promjena temperature, naglih promjena atmosferskog pritisk ili naglog porasta vlage u zraku. Dodatni faktori su povećana koncentracija peludi u zraku i pojava vjetrova. Obično jedan do dva dana prije promjene vremena kod osjetljivih osoba javljaju se tegobe koje opisujemo kao meteoropatija.
Dva su glavna tipa meteoropatije:
♦ primarna ili osnovna meteoropatija javlja se kod zdravih osoba u vidu promjene raspoloženja, tjelesne slabosti ili bolova za vrijeme vremenskih promjena,
♦ sekundarna meteoropatija kada se neke već prisutne bolesti (visoki krvni pritisak, srčane i plućne bolesti, upalne i/ili degenerativne bolesti mišićno-koštano-zglobnog sistema) pogoršavaju zbog vremena.
Simptomi meteoropatije su:
• psihički: umor, nagle promjene raspoloženja,smanjena sposobnost koncentracije, razmišljanja i koordinacije, bezvoljnost, razdražljivost, apatija i poremećaj spavanja, te
• fizički: glavobolja, migrena, mučnina,vrtoglavica,nesvjestica, reumatski bolovi, bolovi u području starih povreda, te bolovi u mišićima,
• pogoršanje srčanih bolesti u vidu ubrzanog rada srca, osjećaja lupanja srca, porasta krvnog pritiska,
• kod srčanih bolesnika, starijih osoba i pušača veća je učestalost srčanog i moždanog udara uslijed ishemije u srcu i mozgu,
• kod osoba koje boluju od bolesti bronha i pluća veća je učestalost pojave astme i upale bronha, pluća i plućne maramice,
• kod kamenaca: povećanje učestalosti bubrežnih i žučnih napada, naročito tokom noći i rano ujutro,
• pogoršanje gastritisa i bolovi u stomak u uslijed čira na želucu ili dvanestoplačnom crijevu.
ZAŠTO SMO METEOROPATI?
Ljudi različito reaguju na promjene vremena, neke su osobe blago ili umjereno osjetljive, a neke izrazito. Glavni krivac za to su moždane žlijezde hipotalamus i hipofiza. Meteoropatija najvjerojatnije nastaje jer vremenske promjene, naročito dolazak hladne fronte potiču stvaranje ACTH ili adrenokortikotropnog hormona (hormona stresa) kojeg luči prednji režanj hipofize (adenohipofiza). Pojačano lučenje ACTH-a uslijed pada temperature zraka uzrokuje osjećaj tjeskobe i razdražljivosti kod meteoropata. Istovremeno se smanjuje lučenje endorfina, našeg prirodnog sredstva protiv boli, uslijed čega se prag boli znatno smanjuje. Zbog manjka endorfina povećava se osjetljivost mišićnog, tetivnog i živčanog sistema na bol i javljaju se glavobolje, bolovi u kostima i mišićima. Povećana vrijednost ACTH-a i pad endorfina umanjuju obrambene sposobnosti organizma i smanjuju raspoloženje. Do pogoršanja reumatskih bolova prema mišljenju naučnika kod pada atmosferskog pritiska dolazi uslijed širenja sinovijalne tekućine i zraka unutar zglobnih ovojnica. Sličan mehanizam uzrokuje pritisak na mišiće i izlazišta živaca, što za posljedicu ima pojavu bolova.
Pojava srčanog ili moždanog udara dolaskom hladne fronte nastaje uslijed stezanja krvnih žila što uzrokuje povećanje otpora u kardiovaskularnom sustavu, čime se dodatno opterećuje srce i dolazi do porasta krvnog tlaka. Suprotno, za vrijeme velikih vrućina dolazi do širenja krvnih žila i do pada krvnog pritiska. Pojačano znojenje pojačava gubitak tekućine iz organizma. Ako ne unosimo dovoljno tekućine u organizam može doći do dehidracije, slabije opskrbljenosti mozga krvlju i posljedično pojave vrtoglavice i nesvjestice. Zbog dehidracije dolazi do poremećaja u gustoći krvi, javlja se sklonost zgrušavanju krvi i povećava mogućnost nastanka infarkta ili moždanog udara.
Jedno od objašnjenja kojem se tumači veća učestalost meteoropatije u današnje vrijeme je savremeni način života kojim se sve više udaljavamo od prirode. Naučnici smatraju da život koji se pretežno odvija u zatvorenim, često klimatiziranim prostorima smanjuje sposobnost prirodnog prilagođavanja našeg organizma različitim vremenskim uslovima. Ljudski je organizam navikao na zatvorene prostore, koji su zimi često pregrijani, a ljeti rashlađeni tako da mehanizmi samoregulacije nisu više sposobni optimalno reagovati na nagle vremenske promjene.
KAKO UBLAŽITI NEGATIVNE POSLJEDICE VREMENA?
• Dobar preduslov za ublažavanje negativnih posljedica vremena su zdrava i pravilna prehrana bogata voćem i povrćem, uzimanje dovoljne količine čiste i zdrave vode, po mogućnosti obogaćene kisikom i dovoljna količina sna.
• Osobe koje su meteoropati ili boluju od hroničnih bolesti trebale bi redovno pratiti biometeorološku prognozu i ponašati se u skladu s uputama.
• Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju potrebno je konzultovati doktora.
• Za ublažavanje negativnih posljedica vremena potrebno je što više boraviti u prirodi, vani na otvorenom i na čistom zraku bez obzira na vremenske prilike.
• Koristan je bilo koji oblik tjelesne aktivnosti od najmanje pola sata dnevno.
• Sa lijekovima ne treba pretjerivati i ukoliko zdravstveno stanje dozvoljava bolje je koristiti prirodna ljekovita sredstva, poput čaja od kamilice ili metvice.
• I, na kraju ne dozvolite da vam pogled na sivo nebo «pokvari» raspoloženje, jer sutra je novi, lijep i sunčan dan.
Slični članci
