Sjedilački način života, loša prehrana, reakcija na stres... aktuelni način života povećavaju rizik i broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti među ženama. Bez obzira na poruke zdravstvenih radnika o prevenciji srčanih bolesti, žene su sklone podcijeniti njihovu težinu i komplikacije.
U Francuskoj je, primjerice u zadnjih 15 godina među ženama mlađim od 50 godina broj srčanih udara utrostručen. Rezultati nacionalnog istraživanja koje je proveo Institut za zdravlje srca u floridskom Oralndu, pokazali su da 60 posto sudionica ankete smatra kako bi prve pretrage, među kojima i EKG (elektrokardiogram) srca, trebalo provesti nakon 30.
Još je porazniji podatak po kojem velik broj ispitanica smatra da o zdravlju srca ne treba početi brinuti prije 41. godine života. No specijalisti savjetuju da se s kontrolama započne već u dvadesetim, jer se kod žena ateroskleroza može početi razvijati još u adolescentskoj dobi.
Unijeti promjene u način života
U slučaju postojanja rizičnih faktora što prije treba unijeti promjene u način života, kaže dr. Carolina Demori, kardiologinja iz floridskog Centra za žensku kardiologiju u Orlandu.
Pregled mora uključivati kontrolu tjelesne težine i indeks tjelesne mase, mjerenje krvnog tlaka, razine kolesterola i glukoze, a treba izmjeriti i obim struka. Riječ je o faktorima koji su izravno povezani sa zdravljem srčanog mišića. Udruženje američkih kardiologa podsjeća i na važnost prepoznavanja simptoma opasnih srčanih oboljenja, koji se razlikuju kod žena i kod muškaraca.
Iznenadni bolovi u lijevoj strani grudnog koša koji se šire na ruku, primjerice, glavni su znak za uzbunu muškarcima. Dr. Demori kaže da se kod 25 do 50 posto žena dijagnoza ne podudara s "muškom". Ona tvrdi da žene najčešće osjećaju snažan pritisak u području prsnog koša i rjeđe simptom opisuju kao bol. Liječnica podsjeća da nisu svi bolovi u prsima simptom srčanog udara te da ponekad mogu poteći od sasvim drugog stanja.
Fizička aktivnost i ujednačena prehrana
Savjetuje minimalno pola sata svakodnevne fizičke vježbe. Prakticiranjem umjerene trosatne fizičke aktivnosti sedmično ili intenzivne aktivnosti triput po 20 minuta sedmično rizik od preuranjene smrti smanjuje se za 30 posto. Pritom ne treba zaboraviti na ujednačen način prehrane, konzumiranje manje zasoljene hrane, svakodnevno uključenje u prehranu svježeg voća i povrća, integralnih žitarica i dvaput sedmicno raznih grahorica. Naizmjenično hranu treba peći na maslinovu ili suncokretovu ulju, a začiniti je uljima bogatim omega 3 masnim kiselinama.
Velika većina žena prezaposlena je u raznim ulogama: majke, skrbnice, spremačice, prijateljice, mentorice, poduzetnice, kolegice na poslu, šefice... Uz sve svakodneve aktivnosti koje ima prosječna zaposlena žena, preventivne zdravstvene mjere su svedene na minimum ili se jednostavno preskaču jer nisu prioritet na velikom popisu obaveza.
No treba voditi računa o tome da srčane bolesti u konačnici mogu dovesti do infarkta. Simptomi se najčešće ne prepoznaju ili se zanemaruju - dok ne rezultiraju težim oštećenjima ili posljedicama.
Stavljanje svega drugoga i svih drugih na prvo mjesto, prije zdravlja, može vam samo donijeti nevolje.... i zato ne čekajte da se situacija zakomplicira, već što prije obavite potrebne pretrage.
NajDoktor.ba