Sezona lijepog vremena s prvim proljetnim suncem u pravilu donosi i opasnost od krpelja. Ovi paraziti aktiviraju se kad se temperatura tla dovoljno poveća, a odgovaraju im blage zime i toplo proljeće. Osim što prijete planinarima i izletnicima, krpelji se šire svim područjima, pa tako i parkovima ispred naših domova.

Krpelji ugrizom mogu na ljude prenijeti nekoliko bolesti, a najpoznatije i najčešće su borelioza (lajmska bolest, eritema migrans), meningitis, tularemija, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

One mogu biti iscrpljujuće, uzrokovati šepanje, oticanje limfnih čvorova, temperaturu, gubitak apetita, krvarenje, bolnost zglobova, letargiju, pa čak i dovesti do smrti čovjeka. Bolesti se često teško dijagnosticiraju, njihovo je liječenje komplicirano, a oporavak dugotrajan.

Stručnjaci upozoravaju da se frekvencija bolesti koje izaziva krpelj zadnjih desetljeća povećava, posebno u zemljama gdje je broj cijepljenih mali, te da tome pogoduju klimatske promjene, odnosno promijenjene vremenske prilike.

Prevencija

Šta možemo učiniti kako bismo smanjili svoj rizik od ugriza krpelja prilikom boravka u prirodi?
Necijepljenima se za odlazak u šumu u sezoni krpelja preporučuje nošenje primjerene odjeće kako krpelj ne bi došao na kožu, te korištenje repelenta, sredstva koje odbija krpelje.

Dakle, ukoliko boravite u prirodi, nosite prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica, kapu te visoke i zatvorene cipele, nosite odjeću svjetlijih boja jer ćete tako lakše uočiti krpelja. Krećite se označenim stazama gdje je manja mogućnost kontakta s krpeljima.

Detaljno pregledajte cijelo tijelo nakon povratka kući i svu odjeću i obuću. Pregled ponovite sljedećeg dana jer, dok je gladan, krpelj je sitan i teško uočljiv. Kada se najede, višestruko poveća svoj volumen, čak do dvjesto puta.

Ako imate kućnog ljubimca, pregledajte ga nakon svake šetnje, neovisno o tome jeste li bili na izletu u prirodi ili u kratkoj, uobičajenoj šetnji po kvartu.

Protiv krpeljnog meningoencefalitisa možete se i preventivno cijepiti. Ovaj se korak preporučuje osobama koje puno vremena provode u prirodi, kao što su planinari, lovci i šumari.

Obavezno potražiti pomoć ljekara

Ako se po povratku iz prirode primijeti da se krpelj zakačio na kožu, obavezno treba potražiti pomoć ljekara, jer će u ljekarskoj ordinaciji biti najefikasnije uklonjen.

Krpelj je parazit sa specifičnom tjelesnom građom jer na svojoj glavici ima tzv. rilca kojima se "zakopa" u tijelo. Ukoliko nađete krpelja, preporuka doktora medicine je da odete do prve ambulante porodične medicine gdje će on biti uklonjen specijalnom pincetom i na profesionalan način.

Prilikom samostalnog uklanjanja krpelja postoji vjerovatnoća da glava krpelja sa rilcima ostane u tijelu, što zdravstvenom radniku onemogućava njegovo uklanjanje, stoga se preporučuje odlazak u najbližu ambulatnu porodične medicine i profesionalan način njegovog uklanjanja.

Zaraženi krpelji prenose lajmsku bolest

Jedna od bolesti koju prenosi zaraženi krpelj (iz roda Ixodes Ricinus) je i lajmska bolest (Lyme Boreliosis).



Lajmska bolest ili lajmska borelioza je multisistemsko oboljenje subakutnog i hroničnog toka, koje izaziva bakterija Borrelia burgdorferi. Ona zahvata prvenstveno kožu, a zatim srce, zglobove i centralni nervni sistem.

Rezervoari ove bakterije su krpelji i oni je prenose na čovjeka, domaće i divlje životinje kao što su glodari, jeleni i dr. Javlja se obično sezonski (od ranog proljeća do kasne jeseni) i to uglavnom kod osoba koje često borave u prirodi.

Lajmska bolest se klinički manifestuje pojavom lokalnog otoka i crvenila na mjestu uboda i to 3-32 dana nakon ugriza krpelja. Lokalno crvenilo je toplo i uglavnom nije bolno. Kod 50 posto pacijenata identične promjene se mogu javiti na drugim dijelovima tijela, a kod 15 posto pacijenata kožne promjene mogu izostati. Pored promjena na koži mogu se javiti temperatura, drhtavica, malaksalost, glavobolja, regionalno uvećanje limfnih žlijezda itd.

Ukoliko se bolest ne prepozna i ne liječi na vrijeme, nakon nekoliko sedmica razvija se drugi stadij sa neurološkim simptomima, pojavom bolova u zglobovima i kardiološkim simptomima, a ukoliko se i u ovoj fazi bolest ne tretira, nakon više mjeseci ili godina ona ulazi u treću fazu sa teškim neurološkim promjenama, te promjenama na zglobovima i koži.

U terapiji ove bolesti koriste se antibiotici u zavisnosti od kliničkog stadija i po preporuci ljekara.


(NajDoktor.ba)