Podatke nam je iznio prof. dr. Fahir Baraković, internista/kardiolog u Klinici za interne bolesti Univerzitetsko kliničkog centra Tuzla.
"Kod onih u čijim zdravstvenim kartonima piše da imaju hipertenziju, bolest je uznapredovala, a ona rezultira oštećenjem organa poput mozga, srca, bubrega, očiju. Ono što je naš dodatni problem je druga grupa ljudi, dakle, oni koji ne znaju da imaju povišen pritisak, jer neliječena hipertenzija dovodi do popuštanja srca, moždanog udara, infarkta miokarda, bolesti perifernih krvnih sudova, zatajenja bubrega" naglašava naš sagovornik.
Baraković, koji je i predsjednik Upravnog odbora Udruženja kardiologa BiH, ističe kako se svaki pritisak, koji pokazuje vrijednosti veće od 140/90, naziva povišenim. Zabrinjava i to što su ovakva mjerenja sve češća kod djece i mlađih osoba.
"Uklapamo se u svjetske parametre koji pokazuju kako je sve više djece i mladih sa hipertenzijom. Mladi u našoj zemlji dodatno su pod pritiskom svakodnevnog života i neizvjesne budućnosti, stalno su pod stresom i u iščekivanju, hoće li se, nakon završene škole, moći zaposliti. Stres, nervoza, sekiracija okidači su za povišen pritisak" govori Dr. Baraković.
Osim stresa, uzroci hipertenzije su pretilost, premalo tjelesne aktivnosti, pušenje, alkohol, nezdrava prehrana, koja obiluje mastima, pijenje mineralnih voda obogaćenih elektrolitima, dijabetes i bolesti bubrega.
Sve se to, kažu ljekari, može dovesti u red, ali je poznato da se naš narod teško odriče navika.
"Trebamo se naviknuti na to da redovno kontroliramo pritisak, da se više krećemo i zdravije hranimo. Oni koji već imaju hipertenziju, terapiju trebaju uzimati redovno. Ne možete prestati uzimati propisane lijekove ako vam je pritisak neko vrijeme stabilan. To je pogrešna navika mnogih ljudi jer se esencijalna hipertenzija ne može izliječiti, ona je bolest koja je sa nama dok smo živi" podcrtao je Dr. Baraković.
mojDoktor.ba/faktor.ba
Slični članci
