Gripa

Ptičja gripa

Ptičju gripu uzrokuje jedna vrsta virusa gripe od koje rijetko obolijevaju ljudi, a najviše je pozornosti s time u vezi privukao virus ptičje gripe antigenske formule A/H5N1. Međutim, kad od ptičje gripe obole ljudi, ishod je često koban. Naime više od polovice ljudi zaraženih ptičjom gripom umire.



U proteklih nekoliko godina epidemije ptičje gripe izbile su u Aziji, Africi i nekim dijelovima Europe.



Većina ljudi koja je razvila simptome ptičje gripe bila je u bliskom doticaju s bolesnim pticama. U nekoliko slučajeva, ptičja gripa prešla je s jedne osobe na drugu.



Simptomi ptičje gripe



Znakovi i simptomi ptičje gripe obično se javljaju dva do pet dana nakon zaraze. U većini slučajeva slični su onima obične gripe i uključuju:



kašalj

vrućicu

grlobolju

bol u mišićima

Kod nekih se osoba javlja i mučnina, povraćanje ili proljev. U rjeđim slučajevima jedini pokazatelj bolesti je blaga upala očiju (konjuktivitis).



Ako ste nedavno bili u dijelu svijeta gdje je zabilježena ptičja gripa, a dobili ste vrućicu, kašljete i bole vas mišići, odmah se obratite liječniku. Ako ste posjetili farme za uzgoj peradi ili tržnice na otvorenom, svakako o tome obavijestite vašeg liječnika.



Kako se prenosi ptičja gripa



Ptičja gripa se prirodno javlja kod močvarnih ptica u divljini, ali se može proširiti na domaću perad kao što su kokoši, purani, patke i guske. Bolest se prenosi putem zaraženog ptičjeg izmeta ili sekretom iz nosa, usta ili očiju.



Tržnice na otvorenom gdje se jaja i perad prodaju u prenapučenim i nehigijenskim uvjetima, rasadnici su zaraze koja se može proširiti na veliki broj ljudi.



Ptičja gripa se ne može prenijeti hranom pripravljenom od mesa i jaja zaražene peradi ako je hrana ispravno kuhana. Meso peradi je sigurno za jelo ako je tijekom kuhanja doseglo unutarnju temperaturu od 74°C. Jaja je potrebno kuhati dok žutanjak i bjelanjak ne postanu čvrsti.



Čimbenici rizika za ptičju gripu



Čini se da je najveći čimbenik rizika za ptičju gripu doticaj sa bolesnim pticama ili površinama kontaminiranim njihovim perjem, slinom ili izmetom. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je potvrdila da je bilo nekoliko slučajeva ograničenog prijenosa ptičje gripe s čovjeka na čovjeka. Sve dok se virus ne počne lakše širiti između ljudi, zaražene ptice i gore spomenuti materijal predstavljaju najveću opasnost.



Obrazac prijenosa na ljude još je uvijek zagonetka. Čini se da su mala djeca naročito osjetljiva na virus, mada neki stručnjaci napominju da su djeca češće u doticaju s oboljelim pticama, a često se i igraju na tlu zagađenom izmetom. Štoviše, ptičjom gripom zarazili su se i od nje umrli ljudi svih dobi. Do sada je bilo zaraženo premalo ljudi da bi se mogli utvrditi svi mogući čimbenici rizika za ptičju gripu.



Komplikacije ptičje gripe



Osobe oboljele od ptičje gripe mogu razviti po život opasne komplikacije kao što su:



upala pluća

kolaps pluća

zatajenje disanja

disfunkcija bubrega

srčane probleme

Mada je od ptičje gripe umrla polovica zaraženih osoba, broj žrtava je još uvijek mali budući da je ptičjom gripom bio zaražen mali broj ljudi. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, od 2003. godine od ptičje gripe je umrlo nekoliko stotina ljudi. Nasuprot tome, od sezonske gripe svake godine umre na desetine tisuća ljudi.



Dijagnosticiranje ptičje gripe



Prisutnost virusa gripe može se provjeriti ispitivanjem uzoraka tekućine iz nosa ili grla. U prošlosti, rezultati ovih ispitivanja su se čekali satima ili čak tjednima. Kad su razvijeni mnogo brži testovi, oni nisu mogli razlikovati radi li se o ptičjoj gripi ili nekom drugom tipu gripe. Danas se virus ptičje gripe može otkriti za manje od jednog sata.



Rentgensko snimanje može koristiti kako bi se procijenilo stanje pluća i postavila ispravna dijagnoza te odredilo odgovarajuće liječenje ovisno o znakovima i simptomima.



Liječenje ptičje gripe



Mnogi virusi gripe postali su otporni na antivirusne lijekove poput amantadina i rimantadina. Zdravstveni stručnjaci umjesto njih preporučuju primjenu oseltamivira (Tamiflu) i zanamivira (Relenza). Ovi se lijekovi moraju primijeniti u roku dva dana od pojave simptoma.



Prevencija ptičje gripe



Za prevenciju ptičje gripe služi cjepivo s jednim sojem virusa ptičje gripe H5N1. Namijenjeno je zaštiti odraslih osoba u dobi od 18 do 64 godine, a može se primijeniti u ranoj fazi epidemije kako bi pružilo ograničenu zaštitu dok drugo cjepivo – koje bi štitilo od specifičnog oblika virusa koji je izazvao epidemiju – ne bude razvijeno i proizvedeno.



Ako putujete u jugoistočnu Aziju ili bilo koje područje gdje je izbila ptičja gripa, pridržavajte se sljedećih preporuka:



Izbjegavajte domaću perad. Ako je moguće, izbjegavajte seoska područja, mala seoska dobra i otvorene tržnice.

Perite ruke, to je najjednostavniji i najbolji način da spriječite sve vrste zaraze. Tijekom putovanja koristite sredstva za pranje ruku na bazi alkohola koja sadržavaju barem 60% alkohol. Ona su učinkovita, lako se upotrebljavaju, ne treba vam voda i sigurna su za djecu.

Prije puta cijepite se protiv gripe. Cjepivo vas neće zaštititi od ptičje gripe, ali može smanjiti rizik od istovremene zaraze s ptičjom gripom i humanim virusima gripe.

Poduzmite mjere predostrožnosti pri pripremi jela od peradi jer je perad često zaražena salmonelom i drugim štetnim bakterijama. Dugo kuhajte perad, dok iz mesa ne budu izlazili bistri sokovi, a unutarnja temperatura ne dosegne najmanje 74°C.

Izbjegavajte križnu kontaminaciju, temeljito operite u vrućoj, sapunastoj vodi daske za sjeckanje hrane, pribor za kuhanje i sve površine koje dolaze u dodir sa sirovim mesom peradi.

Ne jedite sirova jaja, budući da je ljuska jajeta često zagađena kokošjim izmetom, izbjegavajte majonezu, holandski umak, sladoled i bilo koju drugu hranu koja sadržava sirova ili nedovoljno kuhana jaja.