U novom izvještaju Programa UN-a za životnu sredinu piše da usjevi poput pšenice i kukuruza razvijaju veću količinu potencijalno štetnih otrova/toksina zbog samozaštite od ekstremnog vremena.
Takvi hemijski spojevi štetni su za ljude i stoku, ako ih konzumiraju duži period, upozoreno je u izvještaju.
"Usjevi odgovaraju na uslove suše i rasta temperature, baš kao što to čine ljudi kad se suoče sa stresnim situacijama", objašnjava Jacqueline McGlade, direktor Odjeljenja za rano upozoravanje i procjenu pri UN-u.
U normalnim okolnostima biljke pretvaraju apsorbovane nitrate u nutritivne aminokiseline i proteine, ali dugotrajne suše to usporavaju i sprečavaju, što dovodi do problematične akumulacije nitrata u biljkama.
Usjevi za koje se smatra da skupljaju previše nitrata u stresnim periodima su kukuruz, pšenica, ječam, soja, proso i šećerna trska.
Ako su nakon dužih razdoblja suše izloženi velikim količinama kiše, neki usjevi otpuštaju veoma otrovan gas cijanovodonik, poznatiji kao "pruska kiselina".
Raste izloženost alfatoksinima
Biljke poput manioke, lana, kukuruza i šećerne trske su najpodložnije opasnoj akumulaciji "pruske kiseline", piše u izvještaju.
Naučnici ukazuju na slučajeve trovanja cijanovodonikom koji su zabilježeni u Keniji i na Filipinima.
Prema zvaničnim podacima, oko 4,5 milijardi ljudi u zemljama u razvoju svake godine je izloženo aflatoksinima, a taj broj raste.
Evropa će takođe biti pogođena rastućom količinom aflatoksina u lokalnim usjevima ako globalna temperatura naraste za dva stepena Celzija.
Naučnici predlažu razvijanje usjeva za ekstremne vremenske uslove kojima bi se smanjila količina toksičnih hemikalija u hrani, a svjetski agrikulturni istraživački instituti već rade na razvijanju takvog sjemena.
NajDoktor.ba/Srna
