Gluten je u posljednje vrijeme mnogima postao krivac broj jedan za sve probavne tegobe, za pretilost, a najnoviji hit su dijete - bez glutena. Doktori upozoravaju da nikako ne bi trebalo samoinicijativno mijenjati svoj uobičajeni režim ishrane, pogotovo ne tako drastično, ako nema ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su celijakija ili nije dokazana alergija na gluten.

Uz voće i povrće, žitarice i mlijeko predstavljaju jedan od ključeva zdravih i kvalitetnih obroka, ali kada su u pitanju oboljeli od celijakije, onda ih pšenica i neke druge žitarice zabole.

Specijalisti kažu da treba razlikovati celijakiju, intoleranciju na gluten i alergiju na pšenično brašno jer su to tri različita poremećaja, te da je greška uvoditi bezglutensku dijetu čak i ako vam je npr. dokazana alergija na pšenično brašno prije nego što se prvo isključi celijakija.

Simptomi celijakije

Prema riječima doktora, celijakija, ili gluten senzitivna enteropatija, je trajna nepodnošljivost glutena, bjelančevine pšenice, ječma i raži, a osobe kod kojih se dijagnostikuje liječe se bezglutenskom ishranom.

Celijakija se može ispoljiti širokim spektrom simptoma ili znakova ili biti asimptomatska, pojašnjava Biljana Suzić, ljekar specijalista pedijatar i supspecijalista ishrane u Univerzitetskom kliničkom centru RS.

"Može se ispoljiti gastrointestinalnim (probavnim): hronični proliv, mučnina, povraćanje, bolovi ili nadimanja trbuha, anoreksija, gubitak tjelesne mase, hronična opstipacija ili ekstraintestinalnim simptomima (simptomima izvan probavnog trakta i bez prisutnih "probavnih" smetnji): anemijom, niskim trombocitima, poremećajima koagulacije krvi, neurološkim smetnjama, izostanakom menstruacije, problemi sa začećem, alopecija, lomljivi nokti, edemi, artritis/artralgija, kašnjenjem puberteta, iritabilnošću, niskim rastom, frakturama kostiju pri manjim traumama/osteopenijom/osteoporozom, hroničnim umorom, kardiomiopatije, rekurentnim aftoznim stomatitisima, defektima zubne gleđi, ataksijom, herpetiformnim dermatitisom, depresijom, anksioznosti'', rekla je Suzić.

Kazala je da se celijakija dijagnostikuje serološkim pretragama, genskim ispitivanjem HLA DQ2/DQ8 i biopsijom sluznice tankog crijeva, te da je problem što je odnos dijagnostikovanih i nedijagnostikovanih pacijenata procijenjen na 1:3 do 1:5, a to znači da većina pacijenata ostaje neprepoznata zbog različitih kliničkih manifestacija.

U Udruženju oboljelih od celijakije "Prvi osmijeh" iz Banje Luke kažu da u RS ima oko 280 oboljelih od celijakije, te je jedan manji dio njih član ovog udruženja. Kažu i da je ishrana osoba koje imaju celijakiju skupa, a primjera radi hljeb košta oko pet maraka, tri kifle su četiri marke, a rezanci sedam KM.

"Osobe koje imaju celijakiju ne smiju da jedu žitarice, pšenicu, ječam, raž i zob i nikakve prerađevine od njih. U nekim pekarama, iako imaju bezglutenske proizvode, zna da bude tragova glutena i dešavalo se da oboljeli imaju reakcije'', rekla je Nada Stojanac, članica Udruženja "Prvi osmijeh" u kojem oboljeli mogu dobiti savjete i pomoć.

Iskustva

Kako se nositi s posebnim režimom ishrane koju zahtijeva dijagnoza celijakije, na koji način joj je otkrivena i druga iskustva otkriva Maja Dragušić iz Banje Luke.

"Celijakija mi je ustanovljena kada sam imala jednu godinu, ali dijagnoza mi je potvrđena prije osam godina. Specifičan je slučaj jer se prije smatralo da je to dječja bolest i da ju je moguće izliječiti oko sedme, osme godine i da se može nastaviti s normalnom ishranom. Tako da sam prije osam godina zbog hronične anemije ponovo radila testiranja i definitivno potvrdila dijagnozu celijakije", priča Dragušić.

Kaže da kod osoba koje konzumiraju gluten dođe do oštećenja crijeva, te da se oporavljaju vremenom na dijeti, a, kako kaže, upoznala je ljude koji su zbog ove bolesti bili na ivici života.

"Oni se oporave brzo, čim se krene sa dijetom. Ljudi imaju ogromne zdravstvene probleme, a dijabetes je jedna od početnih bolesti. Dolazi do raznih karcinoma, reume u mladom životnom dobu. Kod celijakije se teško dolazi do dijagnoze jer su simptomi atipični", kaže Dragušić, koja je dijagnozu potvrdila testom na antitijela, a zatim i biopsijom sluznice tankog crijeva.

Ona kaže da joj je trebalo vremena da upozna ono što se jede, a kako bi bila sigurna u sastav industrijskih namirnica, obraća se i proizvođačima.

"Mi, u stvari, ne znamo šta jedemo i šta sadrži industrijska hrana, pa se u početku dijete prave i velike greške jedući nešto što se ne bi smjelo. U početku se preporučuje da se izbaci industrijska ishrana kako bi se što prije crijeva oporavila, a najveća zamka u njima su skrobovi, aditivi pšeničnog porijekla i nepravilno deklarisani proizvodi", rekla je Dragušić.

Zbog iskustva sa specijalnim načinom ishrane, kaže da prilagođavanje traje stalno jer se proizvodi mijenjaju vremenom. I drugi koji vode bitku s celijakijom kažu da je danas sve više bezglutenskih recepata pa uspijevaju da spreme ukusne obroke.

Gluten free

Dragušić kaže da se može jesti mnogo toga jer je broj bezglutenskih proizvoda veliki, a problem je donekle kada je na poslu, jer mora nositi hranu, ili tokom putovanja, kada mora unaprijed misliti gdje će jesti i ima li restorana koji prave bezglutensku hranu. Ako bi u organizam ipak unijela gluten, javili bi se simptomi mučnine, bol u stomaku, povraćanje, ubrzan rad srca, mantanje. Međutim, kaže da su ti simptomi individualni.

Doktorica Suzić kaže da oboljeli od celijakije može da jede, pored specijalnog bezglutenskog brašna provjerenog proizvođača, kukuruzno brašno, rižu, krompir, meso, heljdu, lan, proso, soju, susam, povrće, voće, ulje, mlijeko i mliječne proizvode, pod uslovom da su obilježeni da ne sadrže gluten jer neki od mliječnih proizvoda mogu sadržavati gluten.

Maja kaže da i prilikom kupovine higijenskih proizvoda mora čitati sastave, te zbog toga ne može da koriste sve paste za zube, labela, ruževe i drugu kozmetiku. 

Oboljeli od celijakije mjesečno dobijaju deset kilograma bezglutenskog brašna, oslobođeni su plaćanja participacije, nekih ljekarskih pregleda, a za vrijeme školovanja imaju mjesečnu stipendiju.

Brzi bezglutenski hljeb

Sastojci: 140 g brašna od badema, 130 g aru praha, 40 g mljevenog lana, ½ kašičice soli, 1 kašičica praška za pecivo, 4 jaja 1, kašičica jabukovog sirćeta ili limunovog soka i 1 kašika nektara od agave

Priprema: Rernu zagrijte na 180 stepeni. Manji kalup za hljeb obložite papirom za pečenje. U zdjelu stavite brašno od badema, aru prah (možete upotrijebiti i mješavinu bezglutenskog brašna), mljeveni lan, so i prašak za pecivo. Dobro promiješajte i u smjesi napravite udubljenje.

U drugoj zdjeli nekoliko minuta miksajte jaja. Umiješajte jabukovo sirće i nektar od agave pa tu mješavinu ulijte u udubljenje u brašnu. Kratko promiješajte i odmah ulijte u kalup za hljeb. Pecite 35 do 40 minuta. Tada drvenim štapićem provjerite da li je hljeb pečen - ako štapić ostane vlažan, smanjite temperaturu na 160 i nastavite peći još desetak minuta. Pečeni hljeb ostavite da se potpuno ohladi prije rezanja.

(NajDoktor.ba/Nezavisne.com)