Prof.dr. Jasna Bajraktarević: Kako razgovarati s djecom o aktuelnoj situaciji s koronavirusom (COVID-19)?

Autor: Prof.dr. Jasna Bajraktarević

Da bismo pomogli djeci da se lakše nose s anksioznošću potrebno je da im damo tačne informacije o prevenciji, i osnovne činjenice bez da izazovemo nepotrebnu uznemirenost.

Djeci su potrebne tačne informacije o potencijalnoj ozbiljnosti i konkretne instrukcije o tome kako spriječiti infekciju i širenje bolesti. Sve informacije trebaju biti predstavljene na način koji odgovara njihovom uzrastu. Bitno je da imate na umu da djeca posmatraju odrasle i da najčešće reaguju na stresne događaje kao i roditelji.

Ako su roditelji pretjerano uznemireni, anksioznost kod djece može rasti. Probajte da pronađete način da smanjite svoju anksioznost ukoliko prepoznate da je imate. Ako ste pretjerano uznemireni ili anksiozni, nemojte razgovarati sa djecom o aktuelnoj situaciji. Dajte sebi vremena da se smirite, pa tek onda probajte razgovarati s njima i odgovarati na njihova pitanja.

Situacija u kojoj se trenutno nalazimo može da izazove anksioznost kod djece. S odgovarajućom podrškom odraslih koji su u njihovoj blizini, djeca mogu puno bolje da upravljaju stresom. Uz pomoć odraslih djeca mogu naučiti kako da poduzmu određene korake kako bi održali svoje emocionalno, ali i fizičko zdravlje. Također, bitna stvar koju znamo jeste da postoje koraci koje svako od nas može poduzeti kako bi se širenje infekcije spriječilo.

Iako ne znamo do kojih razmjera se može novonastala situacija razvijati, ono što znamo je da je zarazno i da ozbiljnost simptoma varira od osobe do osobe. Podučavanje pozitivnim preventivnim mjerama, razgovor o strahovima i davanje barem nekog osjećaja kontrole, može pomoći da se smanji anksioznost.

Nekoliko savjeta da podržite djecu da se bolje nose sa stresnom situacijom:

1. Bitno je da ostanete pribrani i ohrabrujući

Djeca će reagovati i slijediti vaše verbalne i neverbalne reakcije.
Podsjetite ih da su odrasli tu da ih štite i da se brinu za njihovo zdravlje.
Dopustite im da govore o svojim osjećanjima.
Ako je tačno, naglasite djeci da su oni i vaša porodica dobro.

2. Budite dostupni

Bitno je da znaju da imaju nekoga ko će ih slušati, nađite vremena za njih.
Djeca mogu imati potrebu za dodatnom pažnjom i češćim razgovorima o brigama, strahovima, kao i mnoga dodatna pitanja.
Dajite im puno pažnje i uvjerite ih da su voljeni.

3. Ohrabrite pozitivne aktivnosti

Djeca se mogu bolje nositi s zarazom tako što će pomagati drugima. Mogu pisati pisma onima koji su bolesni ili starijima u blizini.
Mogu učestvovati u pripremama hrane i potrebnih medicinskih potrepština za starije.

4. Vodite računa o vremenu koje provode ispred TV-a i socijalnih medija

Ograničite pristup informacijama na internetu ili preko socijalnih medija. Pokušajte i Vi izbjeći slušanje ili gledanje informacija koje mogu biti uznemirujuće kada su djeca prisutna s Vama.
Razgovarajte s djecom o tome da mnoge informacije o COVID-19 na internetu mogu biti bazirane na glasinama i netačnim informacijama.
Stalno gledanje informacija o statusu COVID-19, može povećati anksioznost – izbjegavajte takve informacije.
Zaokupite dijete različitim igrama ili drugim interesantnim aktivnostima.
Budite svjesni da informacije koje ne odgovaraju uzrastu (informacije namjenjene za odrasle) mogu izazvati aknksioznost ili zbunjenost, posebno kod mlađe djece.

5. Budite model brige o sebi, organizujte se, jedite zdrave obroke, spavajte dovoljno, vježbajte, i praktikujte duboko disanje kako bi ste bolje upravljali stresom

6 . Pokušajte održati normalnu rutinu koliko je moguće

Održavajte stalni raspored aktivnosti, jer može doprinijeti ohrabrenju i promociji fizičkog i mentalnog zdravlja.
Ohrabrite djecu da dovršavaju školske obaveze i vannastavne aktivnosti, ali ih nemojte pritiskati ako primjetite da izgledaju kao da im je previše.

7. Budite iskreni i tačni

U nedostatku preciznih informacija, djeca mogu biti sklona da zamišljaju situaciju mnogo gorom nego što ustvari jeste.
Možete reći djeci da se pretpostavlja da se bolest prenosi između ljudi koji su u bliskom fizičkom kontaktu - kada zaražena osoba kašlje ili kiše.
Također se pretpostavlja da se može prenijeti ukoliko dodirnemo površinu ili objekat, i da je zato jako važno da zaštite sebe.
Nemojte ignorisati njihove brige, radije im objasnite kako je trenutno jako mali broj ljudi u zemlji bolestan od COVID-19.

Tekst preuzet s www.jasnabajraktarevic.com.