O srčanim aritmijama, njihovim uzrocima, dijagnostici i metodama liječenja poremećaja srčanog ritma razgovarali smo sa kardiologom, mr.sc. dr. Adnanom Delićem.
Ovaj vodeći aritmolog u BiH, inače, suosnivač i direktor Poliklinike Kardiocentar Sarajevo u razgovoru za naš portal, između ostalog, objašnjava na koji način nezdrav stil života utiče na pojavu srčanih aritmija, te navodi podatak i da pojedine aritmije mogu biti potpuno bezazlene. Prema njegovim riječima jednu od najčešćih aritmija, fibrilaciju atrija, pacijenti mogu različito doživjeti. Dok nekima ona ne predstavlja nikakav problem, veći broj pacijenata osjeća nelagodu i zamor. Kod rijetkih, ističe dr. Delić, isti ovaj poremećaj ritma dovodi do kolapsa i zahtijeva bolničko liječenje. Naglašava i da se srčane aritmije češće javljaju kod osoba, koje već imaju neko drugo oboljenje poput poremećaja rada štitne žlijezde.
NajDoktor: Šta je srčana aritmija?
DELIĆ: Aritmija je naziv za bilo koji poremećaj srčanog ritma. Jedan normalan srčani ritam podrazumijeva da električni impuls nastaje u srčanoj pretkomori i odatle se širi ka komorama. U miru normalan broj otkucaja iznosi 60 - 100 u minuti. U najširem smislu svako odstupanje od ovog načina rada predstavlja aritmiju. Aritmije su velika grupa vrlo različitih poremećaja ritma, koji se mogu dijeliti po raznim kriterijima, ali sa gledišta pacijenta najjednostavnija je podjela na poremaćaje ritma gdje srce radi presporo (bradikardije), poremaćaje kada srce radi prebrzo (tahikardije) i poremećaje ritma gdje srce radi nepravilno (aritmija u užem smislu).
Treba napomenuti da su neke aritmije vrlo česte i ogromna većina ljudi u toku dana ima barem neki oblik aritmije. No, daleko najčešće su takozvane ekstrasistole, koje predstavljaju prijevremene otkucaje srca koji se "ubacuju" u normalan srčani ritam i potpuno su bezazlene.
NajDoktor: Koji su najćešći uzroci aritmija?
DELIĆ: Treba istaknuti da veliki broj aritmija nema poznat uzrok. S druge strane, među poznatim uzrocima najčešći su povišen krvni pritisak, pojačan rad štitnjače (izaziva ubrzan rad srca, povećava rizik nastanka fibrilacije atrija), mitralna stenoza (povećava rizik nastanka fibrilacije atrija), nedovoljna opskrba srčanog mišića krvlju (povećava sklonost ventrikularnoj fibrilaciji i tahikardiji), poremećaji koncentracije elektrolita, u prvom redu kalija i magnezija. Također, aritmije uzrokuje i uzimanje velikih količina alkohola te, na koncu, jedan od češćih uzroka aritmija su i lijekovi, koji se daju za liječenje aritmija.
Zanimljivo je da se neke aritmije javljaju češće u dječijoj dobi i imaju tendenciju spontanog nestanka sa starenjem poput naprimjer WPW sindroma, dok se, s druge strane, neke druge vrste aritmija sve češće javljaju sa procesom starenja, kao što je naprimjer fibrilacija atrija.
NajDoktor: Da li stil života i na koji način može uticati na pojavu aritmija?
DELIĆ: Može. U prvom redu nezdrav stil života, koji dovodi do pojave ishemijske bolesti srca, tu dolazi do procesa sužavanja krvnih žila srca i slabijeg dotoka krvi u srčani mišić. Dakle, indirektno se povećava rizik od poremećaja ritma. Konzumiranje velikih količina alkohola direktno oštećuje srčani mišić i povećava rizik nastanka aritmija. Potrebno je naglasiti da neblagovremeno liječenje nekih bolesti poput povišenog pritiska može dovesti do aritmija.
NajDoktor: Kada se najčešće javljaju aritmije?
DELIĆ: Generalno uzevši, aritmije se sve češće javljaju kako organizam stari, tako da se njihova učestalost značajno povećava iza 60. godine života. Uz to, češće se javljaju kod osoba koje već imaju neke druge bolesti, kao što su ranije spomenuta ishemijska bolest srca, srčani infarkt i poremećaji rada štitnjače.
NajDoktor: Kako osoba osjeća aritmije?
DELIĆ: Subjektivni doživljaj aritmija jako varira od osobe do osobe. Neki blagi oblici aritmija poput ekstrasistola najčešće ne daju nikakve simptome, iako ih neki doživljavaju kao neugodne. Bradikardije obično izazvaju zamaranje, omaglice, gubitke svijesti, gušenje. Tahikardije također mogu izazvati nagli osjećaj gušenja, slabosti, te omaglicu.
Jednu od najčešćih aritmija, fibrilaciju atrija, pacijenti vrlo različito doživljavaju. Nekima ona ne predstavlja nikakav problem, veći broj pacijenata osjeća nelagodu i zamor, dok kod rijetkih isti taj poremećaj ritma dovodi do izrazite slabosti, kolapsa i zahtijeva bolničko liječenje. Najteži oblici aritmija, kao što su fibrilacija ventrikula, izazivaju iznenadni gubitak svijesti i prestanak vitalnih funkcija. Ne treba zanemariti činjenicu da je preko 70 posto svih slučajeva iznenadne smrti uzrokovano upravo teškim oblicima aritmija!
Dijagnostika aritmija
NajDoktor: Kako se dijagnosticiraju i liječe aritmije?
DELIĆ: Daleko najvažniji način otkrivanja aritmija su EKG i HOLTER EKG. EKG predstavlja zapis električnih impulsa na papiru i omogućava da se utvrdi gdje nastaje srčani impuls, kako se provodi kroz srce, kojom brzinom srce radi, da li postoje smjetnje u provođenju impulsa kroz srce... Uz to, ukoliko postoji aritmija, na osnovu EKG zapisa u velikoj većini slučajeva je moguće otkriti o kojoj vrsti aritmije se tačno radi i koja metoda liječenja predstavlja najbolji izbor.
Međutim, problem sa EKG-om je taj što snima samo kratak period rada srca, obično svega 5-10 sekundi, te često ne uspije zabilježiti aritmije koje se javljaju samo povremeno. Zbog toga je u dijagnostici aritmija još važniji HOLTER EKG koji kontinuirano snima rad srca obično 24 sata, ili duže, a u našoj poliklinici radimo HOLTER trajanja do 14 dana. Time se jako povećava šansa da se zabilježe značajni poremećaji ritma. Recimo, kod odlučivanja o ugradnji pacemakera često je značajno uočiti problem koji se javi samo kod 1-2 otkucaja od ukupno 100.000 koliko ih bude u 24 sata.
Ponekada se sumnja na poremećaje ritma koji se javljaju još rjeđe, jednom u nekoliko mjeseci, i tada se ispod kože može ugraditi mali uređaj koji prati rad srca po nekoliko mjeseci, i bilježi poremećaje ritma.
Liječenje
Postoje razne mogućnosti liječenja aritmija:
• Većina aritmija liječi se lijekovima. Pri tome treba biti oprezan, jer praktično svi lijekovi za liječenje aritmija mogu i izazvati poremećaje ritma ili imati druge neželjenje efekte. U praksi se, na žalost, vrlo često sreće neadekvatna upotreba antiaritmika (u USA su antiaritmici na 5. mjestu kao uzrok poremećaja ritma).
• Bradikardije (usporen rad srca) liječe se u prvom redu ugrađivanjem pacemakera. To su mali elektronski uređaji s baterijom, koji se ugrađuju ispod kože, a njihove elektrode se ubacuju u srčane pretkomore i komore. Pacemaker stalno prati rad srca, i ako srce uspori, električnim impulsima izaziva aktivaciju srčanog mišića, i time održava srčani ritam.
• Neki oblici tahikardija (ubrzanog rada srca) liječe se ugrađivanjem defibrilatora (ICD) koji također stalno prate rad srca, te u slučaju nastanka aritmije prekidaju je jakim električnim impulsom.
• Jedna od novih i sve važnijih metoda liječenja je radiofrekventna ablacija. To je zahvat gdje se kroz vene, a ponekad i arterije, kateterima ulazi u srčane šupljine, testira se gdje srčani impuls nastaje, kako se provodi, te se, također kateterom, doslovno "sprže" pojedine srčane strukture (nastaju ožiljci kao od cigarete), i time se prekidaju putevi patološkog provođenja impulsa kroz srce, a rjeđe mjesta na kojima patološki impuls nastaje.
(NajDoktor.ba)
