Ova odluka nije iznenadila stručnjake, ali u javnosti izaziva mnogo polemike i nedoumica oko toga treba li da jedemo meso i mesne prerađevine.
Prema riječima bh. nutricioniste Kenana Mandre potpuno je zdravo jesti meso i masnoću životinja koje slobodno pasu travu, ali i prije smo znali da nije zdravo jesti paštete, salame, hrenovke i industrijske kobasice. Problem nije u samom mesu, nego samo u njegovoj tehnološkoj obradi koja podrazumijeva usoljavanje, fermentaciju, dimljenje, dodavanje konzervansa i pojačivača ukusa.
Kako kaže naš nutricionista kvaliteta namirnica životinjskog porijekla je zapravo ugrožena masovnim uzgojem.
"Ova odluka Svjetske zdravstvene organizacije ne znači da treba da prestanete jesti crveno meso ili prerađevine, ali ako ih mnogo jedete, možda bi trebalo da razmišljate o tome odakle to meso dolazi. Također, treba obratiti pažnju na klasifikaciju da je potrošnja crvenog mesa kao “vjerojatno kancerogena za ljude, na temelju ograničenih dokaza…” što dosta govori o relevantnosti samih studija. Na našem tržištu su meso i mesne prerađevine uglavnom iz uzgajališta gdje se životinje tove GMO žitaricama, sojom i koncentratima, tretiraju se antibioticima i hormonima da bi brže rasle i davale više mesa i mlijeka. Životinje koje žive u svom prirodnom okruženju i hrane se onom hranom za koju su i same genetski prilagođene daju meso, masnoću, mliječne proizvode i jaja takvog sastava koji je optimalan za čovjeka i potpuno su sigurne za ljudsku upotrebu" poručuje Mandra te dodaje da je važna pravilna interpretacija preporuka.
Treba imati na umu činjenicu da Svjetska zdravstvena organizacija smatra da je meso korisno za zdravlje te da nema preporuka da se ne konzumiraju domaće mesne prerađevine niti crveno meso uopće.
"Crveno meso sadrži proteine od izuzetne biološke vrijednosti i važne nutrijente kao što su vitamin B, željezo i cink itd. SZO smatra da meso može da bude i korisno za zdravlje, a zaključci 22 naučnika iz 10 zemalja donijeti na osnovu 800 studija koje istražuju vezu između raka i konzumiranja crvenog ili procesuiranog mesa u više zemalja, na više kontinenata, trebalo bi da pomognu zemljama pri davanju uravnoteženih savjeta za ishranu stanovništva" kaže bh. nutricionista.
BiH uvozi separirano meso, trtice, kosti i sav mesni otpad i od toga se prave viršle. Ako hoćemo zdravo meso na trpezi, moramo da imamo dobru regulativu i da zabranimo uvoz mesa sumnjivog kvaliteta, kancerogene aditive koji se dodaju mesnim prerađevinama i da prestanemo da uvozimo mesni otpad.
"Kada budemo vodili računa o zdravoj hrani za ljude i stoku, neće biti opasnih herbicida, pesticida, teških metala, koksidiostatika, hormona, aluminijuma, kadmijuma, žive. Nadam se da će preporuke SZO izazvati promjene u proizvodnji i potrošnji ovih proizvoda na svjetskom nivou i u ličnoj potrošnji bh. stanovništva. Uslovit će velike promjene i u preradi i prometu. Ipak, proizvođači i industrija mesa, dugoročno gledano, nemaju razloge da strahuju za svoj opstanak i budućnost, pod uslovom da se blagovremeno pripreme za rad i poslovanje u novim uslovima" zaključuje Kenan Mandra.
