Tko pati od visokog krvnog pritiska/tlaka zavidi niskotlakašima, no nizak pritisak/tlak iscrpljuje i ometa svakodnevne aktivnosti.
Nije opasan poput visokog pritiska/tlaka, ali može biti jako neugodan. Kaže se da niskotlakaši žive dugo i loše. Krvni tlak je snaga kojom krv pritišće na stijenke arterija u dvije faze otkucaja srca.
Sistolički (gornji) prritisak/tlak je onaj koji srce stvara kad pumpa krv kroz arterije. Dijastolički (donji) pritisak/tlak vrijedi dok srce miruje između dvaju otkucaja. Iako prihvatljiv prritisak/tlak varira između pojedinaca, normalne vrijednosti sistoličkog prritiska/tlaka su od 115 do 120 mmHg, a dijastoličkog od 75 do 80 mm Hg. Vrijednost 90/60 mmHg ili niža uglavnom se smatra niskim pritiskom/tlakom, iako nekima ne smeta. Vrijednosti krvnog pritiska/tlaka stalno variraju, čak i u kratkim vremenskim razmacima. Na to utiču položaj tijela, ritam disanja, hrana, piće, lijekovi i stres. Pritisak/tlak je uobičajeno najniži noću, a naglo se diže rano ujutro.
Prepoznajte simptome
Simptomi niskog prritiska/tlaka uključuju: slabost, umor, osjećaj praznine u glavi, vrtoglavicu, oslabljenu koncentraciju, pomućenje vida, mučninu, ubrzano i plitko disanje, hladnu i blijedu kožu i žeđ. Osim od hronično niskog pritiska/tlaka, tegobe mogu nastati i od naglog pada pritiska/tlaka. Primjerice, padne li gornji pritisak/tlak sa 110 na 90, možete osjetiti blagu vrtoglavicu ili kratkotrajnu nesvjesticu, jer mozak iznenada ostaje bez dovoljno kisika. Mnogi ljudi podnose nizak pritisak/tlak bez većih tegoba. Imate li uobičajeno niske vrijednosti sistoličkog i dijastoličkog pritiska/tlaka, a dobro se osjećate, dovoljne su povremene liječničke kontrole. Ako su simptomi hipotenzije učestali ili naglašeni, obratite se liječniku da biste povisili kvalitetu života, a i zato što se iza niskog prritiska/tlaka možda krije ozbiljnije stanje. Pratite stanje i bilježite u kojim se situacijama javljaju simptomi.
Oblici i uzroci hipotenzije
Medicina poznaje nekoliko tipova hipotenzije. Pojava niskog pritiska/tlaka nakon jela zove se postprandijalna hipotenzija. Pretežno zahvaća starije, a posljedica je navale krvi u organe probavnog sistema nakon jela. Posturalna ili ortostatska hipotenzija nastupa u stojećem stavu. Najčešće se javlja prilikom ustajanja, kad zbog promjene položaja i gravitacije dio krvi odlazi u donji dio tijela. U tom se slučaju naglo zacrni pred očima i blago zavrti u glavi. Najbolje je da se dižete postepeno – prvo sjednite, a onda ustanite. Posturalna hipotenzija češća je kod starijih ljudi i od nje pati petina starijih od 65 godina. Hipovolemijski šok najozbiljniji je oblik hipotenzije. To je nagao i intenzivan pad tlaka, zbog čega tkiva ostaju bez dovoljno kisika. Nastaje zbog obilna krvarenja, anafilaktičkog šoka ili trovanja krvi. Zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju radi očuvanja života.
Nizak pritisak/tlak može biti posljedica nekoliko zdravstvenih stanja, od banalnih do ozbiljnih:
- Dehidracija: Dovodi do niskog pritiska/tlaka jer se zbog smanjene količine tekućine smanjuje i volumen cirkulirajuće krvi. Može je izazvati nedostatan unos ili prekomjerni gubitak tekućine.
- Trudnoća: Budući da se krvožilni sistem tokom trudnoće širi, krvni pritisak/tlak ima tendenciju snižavanja. U prva 24 sedmice/tjedna gornji prritisak/tlak obično pada za deset, a donji za 15 milimetara žive. U pravilu, vrijednosti se vraćaju na normalu nakon poroda.
- Hormonalni poremećaji: Hipoaktivna ili hiperaktivna štitnjača s manjkom, odnosno viškom hormona štitnjače uzrokuju nizak pritisaktlak.
- Srčane tegobe: Vrlo spor puls (bradikardija), srčani udar ili otkazivanje srca također mogu dovesti do niskog pritiska/tlaka.
Ublažite tegobe
Ako je uzrok hipotenzije nejasan ili ne postoji specifična terapija, za povećanje vrijednosti prritiska/tlaka i ublažavanje tegoba preporuča se svakodnevno uzimanje više vode, čajeva i sokova. Da biste se potakli na pijenje, jedite slaniju hranu i češće pregledavajte srce zbog mogućih neželjenih posljedica povećana unosa soli. Izbjegavajte obilna jela, osobito ona bogata ugljikohidratima; jedite više manjih, raznovrsnih obroka; uključite u jelovnik voće i povrće, peciva od integralnog brašna, ribu, krtu piletinu i puretinu. Iskušajte elastične kompresivne čarape, koje se preporučuju kod poremećaja venske cirkulacije jer sprečavaju zaostajanje krvi na periferiji tijela..
Kretanje potiče krvotok
Kod niskog prritiska/tlaka preporučujemo redovitu tjelovježbu radi bolje cirkulacije. Korisni su šetnja, plivanje, bicikliranje i druge aerobne vježbe. Izbjegavajte vježbe s naglim promjenama položaja tijela i one u kojima je glava ispod razine srca. Iako pri ustajanju sila teža tjera krv prema dolje, tijelo to kompenzira ubrzanim radom srca i sužavanjem krvnih žila, kako bi dovoljno krvi doprlo do mozga. Kod nekih ljudi kompenzacijski je mehanizam poremećen, što vodi do pada pritiska/tlaka. Ostali uzroci niskog pritiska/tlaka su adrenalna insuficijencija, nizak šećer u krvi, dijabetes zbog dehidracije uslijed pojačanog mokrenja, manjak vitamina B9 i B12, triciklički antidepresivi i Viagra.
preuzeto: adiva.hr
