Najrazličitiji vanjski podražaji i stanja u organizmu mogu izazvati glavobolju, počevši od manjka sna, sjedilačkog načina života, stresa, preosjetljivosti na vremenske promjene (meteoropatije), nedovoljnog unosa vode, nezdrave prehrane, preskakanja obroka i dijeta, alkohola, cigareta… Glavobolja može biti prateći simptom poremećaja i bolesti organa koji se nalaze u glavi, poput oka, uha, nosa, grla, desni i zubi. Smetnje moždane cirkulacije i degenerativne promjene vratne kičme/kralježnice često uzrokuju glavobolju. Ona također može nastati zbog promjena krvnog pritiska/tlaka, metaboličkih poremećaja, bolesti krvnih žila, povreda glave, upalnih bolesti, tumora…
Kada je glavobolja signal za uzbunu?
Glavobolja može biti simptom ozbiljnih poremećaja i bolesti, pa u sljedećim slučajevima svakako treba potražiti liječničku pomoć:
- Iznenadna i jaka glavobolja kakvu nikad ranije niste iskusili, intenzivnija od uobičajene
- Ponavljajuće glavobolje koje se pogoršavaju: sve su češće i jače, ne prolaze nakon uzimanja analgetika
- Glavobolja praćena povišenom temperaturom, mučninom i povraćanjem, kočenjem vrata i/ili bolovima u mišićima i zglobovima
- Ako se uz glavobolju pojavi jedna ili više sljedećih tegoba: smetnje vida, trnci, poremećaj ravnoteže ili koordinacije pokreta, slabost jedne strane tijela, smetnje u govoru, gubitak pamćenja
- Ako se glavobolja prvi put javlja nakon pedesete godine života
- Glavobolja koju prati pospanost ili zbunjenost
- Pojava glavobolje kod osoba s malignim bolestima, HIV-om ili nekim drugim teškim oboljenjem
- Glavobolja nakon povrede glave
- Ako se glavobolja pogoršava za vrijeme kašljanja, kihanja ili tjelesnog napora (takve glavobolje mogu biti bezazlene, ali zahtijevaju liječničku kontrolu)
Pregledom te različitim laboratorijskim i radiološkim pretragama (npr. rendgen, ultrazvuk, EEG, CT, magnetska rezonanca) mogu se utvrditi mogući uzroci glavobolje.
Glavobolja se ne mora nužno liječiti tabletama
U liječenju glavobolja često se primjenjuju analgetici odnosno lijekovi koji ublažavaju bol (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, paracetamol). Kod migrene i drugih jačih glavobolja često se uzimaju i triptani. Ponekad pomažu i miorelaksansi (lijekovi koji opuštaju mišiće), anksiolitici za smirenje i opuštanje, te antidepresivi. Pritom se valja pridržavati uputa doktora i farmaceuta kako bi se izbjegle štetne nuspojave. Nekontrolirano uzimanje lijekova može pogoršati glavobolju te izazvati ovisnost, kao i oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i oštećenje jetre. Svakako treba potražiti savjet stručnjaka i o eventualnom međudjelovanju lijekova s hranom, suplementima ili biljnim pripravcima.
U rješavanju glavobolje pomažu i akupunktura, joga, homeopatija, fitoterapija, aromaterapija… Važno je kloniti se “okidača” glavobolje i razvijati metode za suočavanje sa stresom, npr. pomoću meditacije ili psihoterapije. Temelj života bez boli trebaju prije svega biti zdrave svakodnevne navike: redovita fizička aktivnost, pravilna prehrana i hidratacija te dovoljno sna i odmora.
