GLAVOBOLJA: Šta je uzrokuje i kako se liječiti?

U većini slučajeva glavobolja je simptom poremećaja koji se relativno lako mogu otkloniti, ali može signalizirati i ozbiljna, po život opasna stanja i bolesti. Stoga glavobolju ne treba shvaćati olako.

Najrazličitiji vanjski podražaji i stanja u organizmu mogu izazvati glavobolju, počevši od manjka sna, sjedilačkog načina života, stresa, preosjetljivosti na vremenske promjene (meteoropatije), nedovoljnog unosa vode, nezdrave prehrane, preskakanja obroka i dijeta, alkohola, cigareta… Glavobolja može biti prateći simptom poremećaja i bolesti organa koji se nalaze u glavi, poput oka, uha, nosa, grla, desni i zubi. Smetnje moždane cirkulacije i degenerativne promjene vratne kičme/kralježnice često uzrokuju glavobolju. Ona također može nastati zbog promjena krvnog pritiska/tlaka, metaboličkih poremećaja, bolesti krvnih žila, povreda glave, upalnih bolesti, tumora…

Kada je glavobolja signal za uzbunu?

Glavobolja može biti simptom ozbiljnih poremećaja i bolesti, pa u sljedećim slučajevima svakako treba potražiti liječničku pomoć:

Iznenadna i jaka glavobolja kakvu nikad ranije niste iskusili, intenzivnija od uobičajene
Ponavljajuće glavobolje koje se pogoršavaju: sve su češće i jače, ne prolaze nakon uzimanja analgetika
Glavobolja praćena povišenom temperaturom, mučninom i povraćanjem, kočenjem vrata i/ili bolovima u mišićima i zglobovima
Ako se uz glavobolju pojavi jedna ili više sljedećih tegoba: smetnje vida, trnci, poremećaj ravnoteže ili koordinacije pokreta, slabost jedne strane tijela, smetnje u govoru, gubitak pamćenja
Ako se glavobolja prvi put javlja nakon pedesete godine života
Glavobolja koju prati pospanost ili zbunjenost
Pojava glavobolje kod osoba s malignim bolestima, HIV-om ili nekim drugim teškim oboljenjem
Glavobolja nakon povrede glave
Ako se glavobolja pogoršava za vrijeme kašljanja, kihanja ili tjelesnog napora (takve glavobolje mogu biti bezazlene, ali zahtijevaju liječničku kontrolu)

Pregledom te različitim laboratorijskim i radiološkim pretragama (npr. rendgen, ultrazvuk, EEG, CT, magnetska rezonanca) mogu se utvrditi mogući uzroci glavobolje.

Glavobolja je najčešća bol kuju tokom života iskusi svaka osoba, ali na svu sreću, najčešće je bezazlena.

Glavobolja se ne mora nužno liječiti tabletama

U liječenju glavobolja često se primjenjuju analgetici odnosno lijekovi koji ublažavaju bol (npr. acetilsalicilna kiselina, ibuprofen, paracetamol). Kod migrene i drugih jačih glavobolja često se uzimaju i triptani. Ponekad pomažu i miorelaksansi (lijekovi koji opuštaju mišiće), anksiolitici za smirenje i opuštanje, te antidepresivi. Pritom se valja pridržavati uputa doktora i farmaceuta kako bi se izbjegle štetne nuspojave. Nekontrolirano uzimanje lijekova može pogoršati glavobolju te izazvati ovisnost, kao i oštećenja sluznice jednjaka ili želuca, kožne reakcije, a u težim slučajevima i oštećenje jetre. Svakako treba potražiti savjet stručnjaka i o eventualnom međudjelovanju lijekova s hranom, suplementima ili biljnim pripravcima.

U rješavanju glavobolje pomažu i akupunktura, joga, homeopatija, fitoterapija, aromaterapija… Važno je kloniti se “okidača” glavobolje i razvijati metode za suočavanje sa stresom, npr. pomoću meditacije ili psihoterapije. Temelj života bez boli trebaju prije svega biti zdrave svakodnevne navike: redovita fizička aktivnost, pravilna prehrana i hidratacija te dovoljno sna i odmora.