Osim u radu s mladima koriste se uspješno i za rad sa svim ostalim starosnim kategorijama. Kartice će biti predstavljene i na „Kongresu dječije i adolescentne psihoterapije“ u Sarajevu od 18. do 21. oktobra 2018.
„Centar za mentalno zdravlje po svojoj je prirodi otvoren prema lokalnoj zajednici gdje djelujemo na razne načine, i to je jedan od načina na koji radimo na prevenciji mentalnog zdravlja i borbi protiv stigme. I ove 'Inspiracijske kartice' proizašle su iz rada u Centru za mentalno zdravlje i kroz dobre odnose i uspješnu komunikaciju koju imamo s našom lokalnom zajednicom jednostavno našle svoj put dalje“, priča mr.sci. Nermina Vehabović-Rudež dodajući kako to nije bila prvenstvena namjera kartica koje su se poslije pokazale kao univerzalno sredstvo za rad u terapiji, ali i u nastavi u školama.
„Kroz svoju praksu tražila sam načine na koje najbolje mogu pristupiti mladima, otvoriti ih za razgovor i učiniti im terapiju ugodnijom i zanimljivijom i došla sam do ideje za 'Inspiracijske kartice' koje su se brzo pokazale korisnim, predstavila sam ih u zajednici i brzo su se proširile do drugih gradova u BiH, ali dobijam i reakcije iz Hrvatske, Slovenije... i drugih zemalja okoline“, kaže Nermina.
„S mladima sam stalno u kontaktu na razne načine, a oni s kojima komuniciram ovdje u Centru često su tu upućeni iz Centra za socijalni rad ili drugim putem, tako da nije lako uvijek ostvariti komunikaciju, otvoriti ih, učiniti da se osjećaju ugodno, posebno na početku. Uvijek sam imala neke od načina, poput 'Drveta želja' i slično, ali sam osjetila da ima još prostora i mogućnosti“, kaže Nermina dodajući kako je inspiracijske kartice kreirala na bazi svakodnevnih rečenica u 'ja formi', s „Teorijom izbora“ Williama Glassera kao 'podlogom'.
„Shvatila sam da mladi imaju kapacitet da 'kliknu' na jednu rečenicu koja ih osvijesti, da kažu 'to je to!'. Na početku razgovora im ponudim kartice koje s jedne strane imaju neku od fotografija iz svakodnevnog života i koje su na neki način povezane i s porukom svake od 32 kartice, i zanimljivo je da skoro uvijek izvuku nešto što je sublimacija onog o čemu u tom momentu razmišljaju, što ih otvori i olakša im da nakon te rečenice dalje nastave s iskazivanjem osjećaja. Kasnije lakše dolaze, a često i sami iniciraju ponovni dolazak“, pojašnjava Nermina prisjećajući se jednog slučaja iz prakse:
„Imala sam priliku razgovarati s djevojčicom koja je bila žrtva teškog oblika nasilja, izvukla je karticu na kojoj piše kako niko ne može upravljati njenim životom, pročitala na glas i rekla: 'Tako je! Ja sam ta koja upravlja!', i to ju je ohrabrilo da iznese stav, mišljenje i osjećaje“.
Nakon što je ideju i realizirala i vlastitim sredstvima izdala „Inspiracijske kartice“ za tržište, već nakon same promocije dočekalo ju je prvo pozitivno iznenađenje:
„Poslije promocije kartica javila mi se profesorica bosanskog jezika iz Visočke gimnazije koja mi je kazala kako je kartice iskoristila na času za analizu djela „Derviš i smrt“ Meše Selimovića. Prisustvovala sam oglednom času gdje ih je iskoristila za uvodni dio kao i analizu lika Ahmeda Nurudina i gdje su djeca izvukla svu filozofiju koju nam je Selimović rekao a da nam to niko nije znao na tako jednostavan način reći“, kaže Nermina, dodajući da su uslijedila nova javljanja:
„Ispostavilo se da su kartice korisne na časovima matematike, demokratije i drugih predmeta, zavisnosti od kreativnosti samih nastavnica ili nastavnika, jer kartice nemaju tipično uputstvo za upotrebu i do onih koji ih upotrebljavaju je da nađu najbolji način kako bi ih najbolje iskoristili u datom momentu i u odnosu na raspoloženje“, pojašnjava Nermina, te dodaje kako je raduje što 'Inspiracijske kartice' nastavljaju život van Centra za mentalno zdravlje u kojoj su nastale, u lokalnoj i široj zajednici, kao i u struci.
Na promociji su terapeuti dobili po set kartica, naručuju ih kolege i kolegice iz drugih centara za mentalno zdravlje, javljaju mi da nalaze razne načine upotrebe, kolegica iz Nove Gradiške kaže da ih koristi i u radu s psihotičnim pacijentima...“, priča Nermina koja planira kartice prevesti na engleski.
„Pokazale su se zanimljivim kolegicama i kolegama u zemljama regije, zašto ne probati plasirati ih i dalje? Vjerujem da mogu uspjeti, ali slijedi još mnogo rada. Kartice sam i zaštitila i upisane su i deponovane u Institutu za intelektualno vlasništvo kao pisano djelo iz psihologije i pedagogije“. Kaže mr.sci Nermina Vehabović-Rudež.
Centar za mentalno zdravlje Visoko prije tri godine je uspješno prošao vanjsku ocjenu i od Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u FBiH (AKAZ) dobio akreditaciju za uspostavljen sistem kvaliteta, a Nerminina priča jedan je od primjera kako s ekroz kvalitetan i inovativan rad usmjeren na dobrobit krajnjeg korisnika mogu postići rezultati važni za sam Centar, lokalnu ali i širu zajednicu.
akaz.ba
